Početak idućega tjedna bit će na neki način povijesni za Hrvate u BiH nakon održanih listopadskih općih izbora. Naime, u ponedjeljak, 16. studenog održat će se konstituirajuća sjednica novog saziva Predsjedništva BiH, a nakon dvaju uzastopnih mandata Željka Komšića i punih osam godina uzurpacije te funkcije, Hrvati će prvi put imati legitimnog člana Predsjedništva, drugi put u posljednjih 20 godina. Naime, Darijana Filipović, kandidatkinja HDZ-a BiH, uvjerljivo je pobijedila svoje protukandidate Zdenka Lučića i Slavena Kovačevića, kojeg su iz DF-a ponovno preglasavanjem pokušali nametnuti bh. Hrvatima. No, ovaj put nije im uspjelo.
Ipak, u dijelu bošnjačke javnosti se to tumači kao da će u Predsjedništvu biti odnos 2:1 protiv Bosne i Hercegovine i Bošnjaka. No, zato se ne problematizira činjenica da Hrvati u više od pola razdoblja od Daytona nisu mogli konzumirati svoje ustavom zajamčeno pravo, javlja RTV Herceg Bosne.
U odnosu legitimnog zastupanja tri konstitutivna naroda Bošnjaci - Srbi - Hrvati omjer u Predsjedništvu BiH u proteklih osam godina bio je 2:1:0. Sada kada svatko ima svog legitimnog člana Predsjedništva kako to Ustav i predviđa, one politike koje su godinama Hrvatima uskraćivale njihova prava to tumače kako je sada ugrožena država i Bošnjaci kao narod. No, ovakve tvrdnje potvrđuju kako težnja za isključivanjem Hrvata kao ravnopravnog partnera u političkom životu BiH nije ugašena.
"Mislim da služe u svrhe zastrašivanja upravo Bošnjaka jer smo do sad imali situaciju da je bilo 2:1 za određenu uvjetno rečeno "probosansku struju" koja nije uvažavala uopće stavove Hrvata niti odražavala njihovo odnos prema Bosni i Hercegovini. Sama izjava gospođe Filipović kada je čestitala Denisu Bećiroviću i Željki Cvijanović govori o tome kako će se njezin rad temeljiti na uvažavanju svih prijedloga, a kako će Hrvati u ovakvom sastavu Predsjedništva imati svoj jasan glas i odrediti se kako će reagirati prema određenim pitanjima, upravo iz perspektive hrvatskog pogleda razvoja Bosne i Hercegovine", kazao je za RTV HB prof. dr. sc. Ilija Musa.
"Ova priča koju imamo 2:1 osim što je perfidno licemjerna, ona je i duboko degutantna. Jer ona dolazi nakon osam uzastopnih godina nakon što su oni preglasavali nas. To nam samo pokazuje da se oni nisu ni jednu jotu odmakli od one matrice razmišljanja da trebaju dominirati nad drugima", objašnjava dr. sc. Robert Kolobara.
Kolobara za RTV HB ističe kako ipak nije optimist da će dugoročno doći do nekih zdravijih političkih odnosa u Bosni i Hercegovini, dodajući kako bošnjačka politika i dalje predstavlja lošu kopiju politike Slobodana Miloševića s kraja bivše Jugoslavije.
"Nemojmo biti naivni. To što smo mi sada imali sreću i što su nam se poklopile kazaljke ne znači da je druga strana ili eventualno treća počela razmišljati nešto mekše, drugačije ili po nas bolje. Tu će opet biti sraz istih suprotnih interesa gdje se mi moramo izboriti za ono što nam ustavom pripada, inače, opet će se nastaviti ona praksa preglasavanja, dominiranja i ugnjetavanja. Sada je vrijeme, sada je sazrelo, a imamo i sve pretpostavke i sve u svojim rukama da riješimo svoje političke probleme."
Musa smatra da ako se uspostavi okomica vlasti s legitimnim predstavnicima triju naroda od Predsjedništva, Vijeća ministara prema naniže to će pomoći da se otvore neka teška politička pitanja te da se otklone neke destruktivne blokade poput kočenja izgradnje autoceste kod Mostara te napredovanja hrvatskih kadrova u Oružanim snagama BiH.
"Naravno, različita mišljenja i u Predsjedništvu i u Vijeću ministara i u parlamentima u ovakvoj konstrukciji Bosne i Hercegovine će iziskivati dodatne napore da se realiziraju svi planovi. Ali ovaj način izbora članova Predsjedništva gdje imamo legitimne predstavnike otvorit će mogućnost da oni koji predstavljaju konstitutivne narode u Bosni i Hercegovini donose odluke u interesu i Bosne i Hercegovine svih njenih segmenata".
Predsjedništvo bi nakon dugo vremena trebalo funkcionirati u nekom normalnom sazivu, a hoće li biti uspješno ovisi od sve tri strane. Međutim, preduvjeti za bolje funkcioniranje Bosne i Hercegovine kao države u ovom mandatu postoje kao i za konkretne razgovore oko njenog budućeg funkcioniranja. Samo pitanje je kao i uvijek, ima li dovoljno političke volje za to, ili će ponovno prevladati tzv. inat politika.
Otvori KEKS Pay
