„Postoji osjećaj topline, ali u stvarnosti do zagrijavanja ne dolazi”, kaže Winston Morgan, profesor toksikologije, ravnopravnosti i uključivih praksi na Sveučilištu East London, za The Guardian.
Alkohol utječe na sustav kojim tijelo regulira temperaturu. Našu unutarnju tjelesnu temperaturu kontrolira hipotalamus, dio mozga koji pomaže regulirati reakcije organizma na promjene temperature.
Kada nam je prevruće, krvne žile blizu površine kože šire se, što je proces poznat kao vazodilatacija. Time se omogućuje protok veće količine tople krvi blizu površine kože, gdje se toplina može oslobađati u okolni zrak.
Kada nam je prehladno, događa se suprotno. Krvne žile se sužavaju, čime se smanjuje dotok krvi u kožu i pomaže zadržavanju topline.
Alkohol ometa taj proces. Uzrokuje širenje krvnih žila blizu površine kože čak i kada se unutarnja tjelesna temperatura nije povećala. Više tople krvi dolazi do površine kože, zbog čega možemo osjetiti vrućinu, čak i poželjeti skinuti dio odjeće.
„Više krvi usmjeravate prema koži, što vam daje osjećaj da vam je toplije”, objašnjava Morgan. „Ali zapravo nije. Vaše tijelo samo preraspodjeljuje krv”, prenosi N1.
Štoviše, povećavajući dotok krvi u kožu, alkohol potiče gubitak tjelesne topline, što može dovesti do snižavanja unutarnje tjelesne temperature. U dovoljno hladnim uvjetima to može povećati rizik od hipotermije, osobito ako počnete skidati odjeću.
„Nakon nekog vremena zapravo se događa to da se unutarnja temperatura vašeg tijela snižava”, kaže Morgan. „Zato u hladnom okruženju doista nije preporučljivo piti velike količine alkohola.”
Otvori KEKS Pay
