planovi, PLANOVI

VIDEO / Planirali hotele i turistička naselja: Što se dogodilo s velikim projektom na obali BiH?

klek
biznisinfo.ba
09.11.2026.
u 13:29
Google icon Dodaj Večernji list među omiljene izvore na Googleu

Klek je dug oko šest i pol kilometara, a većina zemljišta je u privatnom vlasništvu, uglavnom obitelji s neumskoga područja.

Neum, jedini bosanskohercegovački grad na moru, svake godine privlači velik broj turista. Uz njegovu obalu i na padinama iznad zaljeva nalaze se brojni hoteli i apartmani.

No, bh. obala proteže se i na drugu stranu zaljeva. Odmah preko puta grada nalazi se poluotok Klek, koji mnogi gosti vide s plaže ili hotelskoga balkona, a rijetko ga posjete.

Razlozi su vidljivi već pri obilasku. Duž poluotoka vodi samo jedna makadamska cesta, a s nje se na mnogim mjestima teško spušta do mora. Na trasi kojom smo prošli nismo vidjeli hotele, apartmanska naselja, čak ni uređene plaže ni obalnu šetnicu.

Uz cestu su električni stupovi, a između nekoliko manjih skupina kuća protežu se dugi dijelovi bez objekata. Na više prilaza kućama stoje ploče s natpisima „Privatni posjed” ili upozorenja da je pristup zabranjen.

Ekipa BiznisInfo.ba obišla je Klek i snimila ga iz zraka. Na snimkama se dobro vidi koliko su dvije strane zaljeva različite. Dok je obala uz grad gusto izgrađena, na Kleku prevladavaju kamenjar i sredozemna vegetacija. Upravo se na tom poluotoku prije gotovo pola stoljeća planiralo turističko naselje s hotelima.

Turističko naselje trebalo je biti na sredini Kleka

Prema sjećanjima iz Neuma, prvi planovi za turističko naselje na Kleku pojavili su se krajem sedamdesetih godina prošloga stoljeća, nakon osnivanja općine Neum 1978. godine. Za gradnju je bio predviđen lokalitet Tanka sedla, otprilike na sredini poluotoka.

U to vrijeme izgrađen je put, a do lokaliteta su, prema tim sjećanjima, dovedeni struja, voda i telefon. Put je produžen prema kraju Kleka, ali planirano naselje s hotelima nikada nije izgrađeno.

Privatni posjedi otežavaju i uređenje prilaza moru

Klek je dug oko šest i pol kilometara, a većina zemljišta je u privatnom vlasništvu, uglavnom obitelji s neumskoga područja. To otežava planiranje većih turističkih projekata, ali i manjih zahvata poput uređenja šetnice ili javnoga prilaza moru. Za takve projekte trebalo bi utvrditi preko kojih bi parcela prolazili i riješiti pitanje pristupa.

Drugo pitanje koje je onemogućilo gradnju jest zaštita prirode. Još je prostornim planom Neuma iz 1987. godine predložena zaštita makije, guste sredozemne vegetacije koja prekriva velik dio poluotoka. U novije vrijeme pokrenuta je inicijativa za proglašenje botaničkoga rezervata Mediteranetum Neum.

Načelnik Neuma Dragan Jurković i u tom je kontekstu ranije izdvojio privatno vlasništvo kao jednu od okolnosti koje otežavaju postupak.

Za ljubitelje netaknute prirode

Na lokalitetu Druga strana provodi se pilot-projekt zaštite priobalja u okviru europskoga programa PREBIODUNES. Među idejama koje je Općina Neum predstavila jesu drvene staze za zaštitu priobalne vegetacije i oprema za odvojeno prikupljanje otpada. Riječ je o zahvatima na jednoj lokaciji, dok je duž većega dijela poluotoka pristup obali i dalje otežan.

Klek danas ima najviše ponuditi onima koje privlače neuređena obala, duže šetnje i pogled na Neum s druge strane zaljeva. Makadamom se može proći duž poluotoka, ali pogled na uvalu s ceste često je i najbliže što joj se može prići uređenim putem.
Inače, s druge strane poluotoka, u smjeru Pelješca, nalaze se Veliki i Mali Školj, dva otočića koja Klek zaklanja od pogleda iz Neuma.

Ključne riječi

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije

Kupnja

Pretplata