Dugo se vjerovalo da su masti u prehrani štetne. Trend nemasnih dijeta i godine savjeta o izbjegavanju masnoća stvorili su dojam da ih treba unositi što manje. Međutim, mozak je organ koji se sastoji od oko 60 posto masti i one su mu neophodne za izgradnju stanica i prijenos živčanih signala. Iako previše masnoća nije dobro za zdravlje, ni njihov premali unos nije bez posljedica, piše EatingWell, prenosi b92.
Nisu sve masti iste, posebno kada je riječ o zdravlju mozga. „Mozgu su potrebne nezasićene masti, dok unos zasićenih i trans-masti treba ograničiti“, objašnjava liječnica Kelly-Ann Niotis. Nutricionistica Maggie Moon dodaje da bi masti trebale činiti 20 do 35 posto dnevnog unosa kalorija, pri čemu bi većina trebala dolaziti iz nezasićenih izvora, poput omega-3 masnih kiselina.
Slabija koncentracija
Masti nisu samo izvor energije nego i važan dio strukture mozga. Kada ih nema dovoljno, komunikacija između živčanih stanica postaje manje učinkovita, pa mogu oslabjeti koncentracija, donošenje odluka i rješavanje problema. Posebno je važan dovoljan unos omega-3 masnih kiselina DHA, EPA i ALA, koje tijelo ne može samo proizvesti.
Problemi s pamćenjem
Premali unos zdravih masti može utjecati i na pamćenje, osobito na prisjećanje svakodnevnih događaja. „Kada nema dovoljno esencijalnih masnih kiselina, stanice u hipokampusu, dijelu mozga zaduženom za pamćenje, slabije funkcioniraju“, kaže Moon. Dugoročno, prehrana bogata nezasićenim mastima može pomoći u očuvanju kognitivnih sposobnosti.
Promjene raspoloženja
Zdrave masti važne su i za raspoloženje jer utječu na upalne procese i rad mozga. Osim toga, neophodne su za apsorpciju vitamina D i drugih nutrijenata koji sudjeluju u stvaranju serotonina, jednog od ključnih neurotransmitera povezanih s raspoloženjem.
Veći rizik od demencije
Izbor masti u prehrani može utjecati i na rizik od kognitivnog propadanja. Omega-3 masne kiseline pomažu u smanjenju upala, snižavanju triglicerida i očuvanju zdravlja srca i krvnih žila, što doprinosi boljem opskrbljivanju mozga krvlju i može smanjiti rizik od demencije.
Najbolji izvori zdravih masti
Namirnice koje se preporučuju u sklopu MIND dijete, koja kombinuje mediteransku i DASH prehranu, posebno su korisne za zdravlje mozga. Među najboljim izvorima zdravih masti je masna riba poput lososa, skuše i srdela, bogata omega-3 masnim kiselinama. Preporučuje se da se jede barem jednom tjedno.
Dobar biljni izvor omega-3 masnih kiselina i joda su alge, dok je ekstra djevičansko maslinovo ulje bogato mononezasićenim mastima i antioksidansima, pa je odličan izbor za svakodnevnu upotrebu.
Orasi sadrže ALA omega-3 masnu kiselinu, a njihova konzumacija povezuje se s boljim kratkoročnim pamćenjem. Chia i lanene sjemenke također su odličan biljni izvor omega-3 masnih kiselina, posebno za osobe koje ne jedu ribu.
Avokado je bogat mononezasićenim mastima koje doprinose zdravom protoku krvi u mozgu. Sjemenke perile manje su poznate, ali predstavljaju veoma bogat biljni izvor ALA omega-3 masnih kiselina.
Mozgu su potrebne zdrave masti
Mozgu su potrebne zdrave, nezasićene masti kako bi normalno funkcionirao. Dovoljan unos omega-3 masnih kiselina može pomoći u očuvanju koncentracije, pamćenja i raspoloženja, kao i u smanjenju rizika od kognitivnog propadanja na duže staze. Zato je važno u prehranu redovito uključivati masnu ribu, maslinovo ulje, orašaste plodove, sjemenke i avokado.
Otvori KEKS Pay
