– Počašćen da što sam mogao sudjelovati i biti dijelom Mostarskoga proljeća 2026. – XXVIII. Dana Matice hrvatske Mostar, ali i presretan što je upravo moja arheološka izložba „Novi život starog hrasta, kako je kazao gvardijan Franjevačkog samostana sv. Petra i Pavla u Mostaru fra Mario Knezović, prva izložena u kripti, odnosno budućem prostoru franjevačke galerije – kazao nam je autor jedinstvene izložbe od 60-ak posuda izrađenih u višetisućljetnom hrastu lužnjaku – abonosu, inače replika posuda drevne kostolačke kulture, prof. Ivo Jelušić.
Uime Hercegovačke franjevačke provincije, odnosno Franjevačkog samostana sv. Petra i Pavla u Mostaru, publici se obratio upravo gvardijan fra Mario Knezović, ističući kako će, a kako nam je već i sam prof. Jelušić kazao, upravo ova jedinstvena izložba zauvijek biti upisana u anale kao prva koju je ugostio prostor buduće franjevačke galerije, što će zauvijek ostati kao dio ovdašnje povijesti.
Izložbu je otvorio član Predsjedništva Matice hrvatske Mostar Jure Musa, podsjetivši kako je prije više od osam desetljeća upravo u ovoj crkvi primio sakrament krštenja te naglasio kako je nazočio raznim kulturnim događajima – od izložbi do koncerata u ovom prostoru, ali da je ova arheološka izložba nešto najvrjednije i najznačajnije dosad.
Uz autora prof. Ivu Jelušića te Juru Musu, govorio je i urednik izložbe Dragan Marijanović.
Prof. Jelušića je, kaže nam, posebno iznenadilo to što je svjedočio oduševljenju brojne publike u Mostaru, i to ne samo postavom izložbe već i uvodnim dokumentarnim filmom autora Gorana Bačića koji pobliže objašnjava kostolačku kulturu, vrijedna nalazišta u BiH, proces izrade posuda...
– Ovime se još dalje čuje moja ideja i poruka, a to je promocija arheoloških lokaliteta u turističke svrhe, ali i promocija arheologije i arheološke znanosti koja se u BiH veoma, nažalost, malo promovira i cijeni – dodao je ovaj vrijedni Posavljak, inače profesor pedagogije, koji je ljubav prema drvodjeljstvu i arheologiji pretvorio u izradu jedinstvenih posuda, ali i raznih suvenira – od privjesaka do nakita.
Otkrio nam je i kako je gvardijanu fra Mariju darovao Tau križ izrađen u abonosu te jednu posudu.
Još ranije kazao nam je kako je u posljednje dvije godine bio u kontaktu s vodstvom MH Mostar te kako izložba stiže u grad na Neretvi zahvaljujući i njegovu nekadašnjem profesoru, danas predsjedniku HAZU-a u BiH, akademiku Mladenu Bevandi.
- Akademik Bevanda jednom je prigodom, boraveći u Odžaku, poželio da ova izložba gostuje i u Mostaru. Čuli smo se ponovno i naglasio je kako je smatra veoma značajnom i zanimljivom i kako joj je mjesto na Proljeću. Potom sam ostvario kontakt s urednikom izložbe Draganom Marijanovićem i - evo me i u Hercegovini - dodao je prof. Jelušić.
Ovim je postavom, stari, višetisućljetni hrast lužnjak – abonos, čiji je dom Posavina, svoj novi život konačno dobio i u – Hercegovini. Jer, nakon desetaka izložbi u Bosni te Slavoniji, Baranji i Srijemu, izložba koja je na svoj put krenula još u kolovozu 2019. godine, konačno je stigla i u kršnu 'zemlju hercegovu'.
Publika je mogla vidjeti 60-ak ručno izrađenih posuda - zdjela s arheoloških lokaliteta na području Bosanske Posavine iz doba kostolačke i vučedolske kulture, izrađenih od fosiliziranog hrasta lužnjaka - abonosa čija je starost istovjetna tim kulturama, i to prema crtežima stručnjaka Zemaljskog muzeja BiH.
Ručnom izradom drvenih posuda po uzoru na keramiku kostolačke kulture, pronađenu na poznatom lokalitetu eneolitskog naselja Pivnica u Bosanskoj Posavini (3250. - 2800. godine p.n.e) prof. Jelušić spaja prapovijest, umijeće drvodjelstva i ljubav prema svome zavičaju te stvara priču o povezanosti kulturne i prirodne baštine kroz vrijeme.
Posao izrade nije nimalo lak – zahtijeva sate, dane, pa i mjesece strpljiva rada kako bi svaka posuda i suvenir na kraju bili jedinstveni i što vjerodostojniji onima iz vremena kostolačke kulture. Abonos je i ćudljiv, mijenja se u doditacju sa Sunčevom svjetlošću i kisikom, pa je i zbog toga njihova izrada još zahtjevnija.
Pronađeni ostaci keramičkih posuda na tom lokalitetu kod Odžaka pripadaju eneolitičkoj kulturi čiji je razvoj počeo 3250. godine prije Krista na području jugoistočne Europe te je BiH, zahvaljujući tom nalazištu, zauzela značajno mjesto na eneolitskoj karti Europe, kao najvažnije nalazište u BiH iz tog doba.
I neće na tome stati. Jer, kako nam je kazao, i dalje vrijedno radi na izradi novih posuda i suvenira za kojima postoji potražnja diljem svijeta, a istovremeno i na promidžbi bogatih i vrijednih arheoloških nalazišta u BiH.
Izložba je, inače, priređena u suradnji s Hercegovačkom franjevačkom provincijom i Knjižnicom Franjevačkog samostana sv. Petra i Pavla u Mostaru. Moderatorica je bila glavna tajnica MH Mostar Misijana Brkić Milinković, a večer je, u posebnom ambijentu i prekrasnom ozračju, glazbeno obojila mezzosopranistica Monija Jarak Mikulić uz glasovirsku pratnju prof. Marijane Pavlović.
Iz Matice hrvatske Mostar izrazili su zadovoljstvo nastavkom sve češće suradnje s Hercegovačkom franjevačkom provincijom i Knjižnicom Franjevačkog samostana sv. Petra i Pavla, koja je ovaj put imala uistinu jedinstven povod - arheološku izložbu "Novi život starog hrasta".
Otvori KEKS Pay
