abonos

Kako su unikatne posude od drevnog abonosa iz Posavine stigle do švedskog kralja

Danas, točno u podne u odžačkoj Maloj vijećnici (Beledija) bit će otvoren stalni postav Jelušićevih replika prapovijesnih posuda, čiji se originali, inače, čuvaju u Zemaljskom muzeju BiH u Sarajevu. Danas će se, otkriva nam Jelušić, također sastati i inicijativni odbor za izgradnju zavičajnoga muzeja u tom dijelu Posavske županije

FOTO Novi život starog hrasta - za neku novu povijest i galeriju franjevaca u Mostaru

Prof. Jelušića je, kaže nam, posebno iznenadilo to što je svjedočio oduševljenju brojne publike u Mostaru, i to ne samo postavom izložbe već i uvodnim dokumentarnim filmom autora Gorana Bačića koji pobliže objašnjava kostolačku kulturu, vrijedna nalazišta u BiH, proces izrade posuda..

Prof. Jelušić otkriva nam detalje: Stari hrast novi život počinje i u – Hercegovini

Na izložbi će biti predstavljeno 60-ak ručno izrađenih posuda - zdjela s arheoloških lokaliteta na području Bosanske Posavine iz doba kostolačke i vučedolske kulture, izrađenih od fosiliziranog hrasta lužnjaka - abonosa čija je starost istovjetna tim kulturama

Nakon inženjera, direktora, načelnika općine i profesora, želio sam radni vijek završiti onime što najviše volim - zanatom

Najljepši i najvrjedniji proizvodi rade se od abonosa, drva pronađenog u koritu rijeka Save i Bosne starog dvije-tri ili više tisuća godina. Tehnologija vađenja ovog drva iz korita rijeke složena je i zahtijeva mnogo vještine da se drvo izvadi, osuši i pripremi za izradu namještaja i suvenira. Ponekad se vadi s dubina od osam do deset metara. Tamnosmeđe je i crne boje pa se često naziva "crni dub". Godovi ovog hrasta ispisuju daleku povijest Bosanske Posavine

Iz rijeke Save u Posavini vade abonos, drvo staro 8000 godina

Replike prastarih zdjela u abonosu

Abonos je iznimno važan i u proučavanju klimatske prošlosti Zemlje i čovječanstva

U Orašju se čuvaju dokazi da su mamuti nekada živjeli u BiH

Staro drvo abonos je najznačajniji prirodni resurs Posavine

Nakon projekta 
VIOR (suradnja Orašja
 i Vinkovaca), koji financira EU iz IPA fondova, otvorena su vrata za druge projekte u suradnji s drugim zemljama

Posavski abonos - drvo koje piše povijest

Dr. sc. Tomislav Dubravac u Zagrebu ukazao je na predavanju na važnost pronalaska abonosa