Ako je sinonim za demokraciju vladavina naroda, odnosno politički poredak u kojemu vlada većina, onda se za vlast u BiH može reći da je nedemokratska. Zastupnički dom Parlamenta BiH nema potporu natpolovične većine. Od 42 zastupnika, oporba sada ima vjerojatno 24. Unatoč tomu, vladajuća “manjina” od 18 i dalje će biti jamstvo o(p)stanka Vijeća ministara na vlasti. Većina će se nekako stvarati “ad hoc”, od točke do točke. I tako će “vegetirati” do kraja mandata. Kao i sama država, i sastavljanje vlasti u BiH je komplicirano. Na početku mandata matematičku većinu, jer u BiH programske gotovo da nikada i nema, činili su SDA s 10 zastupnika, koalicija triju srpskih stranaka predvođena SDS-om, koja ih je imala šest, te HDZ i SBB s po četiri. U međuvremenu SDA se gotovo prepolovio jer su nezadovoljni zastupnici otišli u neovisne ili su osnovali nove stranke te postali oporba. I SDS, koji predvodi Savez za promjene RS, napustila je polovina zastupnika. Radončićev SBB je u vlasti, a već odavno ponaša se kao oporba.
Slična situacija onoj na državnoj razini je i u Federaciji. Parlament i Vlada ne funkcioniraju od početka godine. Sukob u SDA i na toj razini oslabio je većinu. Ipak, da nije međusobnih sukoba nacionalnih i građanskih stranaka, Zastupnički dom bi i mogao funkcionirati. Ali, “gornji”, Dom naroda je uzdrman. On je i bez najnovijih potresa ovisio o jednoj ruci oporbenjaka iz Laburističke stranke Fikreta Abdića.
Unatoč svim matematičkim računicama i političkoj logici po kojoj gubitak jedne većine vodi u stvaranje druge, vlast na svim razinama u BiH vjerojatno će ostati ovakva kakva je do kraja mandata. Toliko ju je komplicirano smijeniti, osobito na federalnoj razini, da čak to ne pokušavaju uraditi ni najveći oponenti. Uz to, BiH je već odavno u predizbornoj kampanji. Svi igraju protiv svih, a tek ponekad se “poklope” interesi.
Izbori su u listopadu, a uopće se ne zna po kojim će pravilima biti održani. Ne želi se provesti odluku Ustavnoga suda koji je naredio da se usklade odluke Izbornoga zakona oko izbora izaslanika u Dom naroda. Dakle, nepoznanica je kako će se održati i redoviti izbori, a oni prijevremeni ili izvanredni nikada nisu ni bili planirani ili zakonski regulirani. Pa kada bi sad sve vlade u BiH, a ima ih 14, podnijele ostavke, opet se ne bi ništa dogodilo - do redovitih izbora.
BiH se vjerojatno nalazi u najlošijem predizbornom razdoblju od Daytona. Zapaljiva retorika s pojedinaca prenosi se na stranke i narode. Borba za vlast uvelike traje iako postojeća ne funkcionira, a nitko ne zna kako će biti birana nova. Izbora će biti, ali provedba rezultata bez Izbornoga zakona mogla bi potrajati godinama. Takav scenarij vodi u potpuni kaos. Opasno je što su se na njega naviknuli i birači i političari. Država funkcionira po inerciji, tek onoliko koliko mora da se sama ne uruši. Nitko ne zna koliki je “vijek trajanja” ovako ustrojenoga međunarodnog projekta?!
