U Austriji su mirovine općenito više nego u Njemačkoj. Koji čimbenici tome pridonose i je li moguće usporediti ta dva mirovinska sustava?
U prosjeku, mirovine su u Austriji znatno više nego u Njemačkoj. Ta činjenica često potiče pitanja – uključujući ona u političkim krugovima – o tome što bi trebalo promijeniti kako bi i umirovljenici u Njemačkoj mogli primati veće iznose. Zašto njemački susjedi uživaju veću financijsku sigurnost u mirovini?
Prosječna mirovina u Austriji
Mirovine u Austriji i dalje su znatno iznad razine zabilježene u Njemačkoj. Prema podacima Austrijskog fonda za mirovinsko osiguranje, prosječna starosna mirovina u 2025. godini iznosila je 2.434,77 eura mjesečno za muškarce i 1.705,26 eura za žene, pišu njemački mediji. Za usporedbu, prema najnovijim dostupnim podacima Njemačkog mirovinskog osiguranja (DRV), prosječna mjesečna isplata mirovine za osigurane umirovljenike u Njemačkoj na dan 1. srpnja 2025. iznosila je 1.208 eura – 1.390 eura za muškarce i 1.016 eura za žene.
Kako je najavio austrijski parlament, mirovine u Austriji dodatno će rasti 2027. godine. Nakon povećanja od 2,7 posto u 2026. godini za ukupne mirovinske prihode do 2.500 eura, mirovine će se 2027. godine povećati za 2,95 posto za ukupne mirovinske prihode do 6.930 eura, piše Fenix-magazin.
Za mirovinske prihode iznad tog praga, povećanje je ograničeno na 204,44 eura. Referentne stope za dopunske mirovinske dodatke (nadopune za osiguranje egzistencijalnog minimuma) porast će za 3,3 posto. Parlamentarne rasprave o tim usklađivanjima mirovina zaključene su u srpnju 2026. godine.
Mirovine u Austriji u usporedbi s onima u Njemačkoj: zašto je razlika toliko velika?
Ključna razlika leži u strukturi sustava mirovinske sigurnosti. Prema navodima Njemačkog mirovinskog osiguranja (DRV), austrijski obvezni mirovinski sustav obuhvaća gotovo sve zaposlene osobe, uz usporedive uvjete plaćanja doprinosa i ostvarivanja prava. U Njemačkoj, nasuprot tome, postoje odvojeni mirovinski sustavi za različite profesionalne skupine. Primjerice, većina samozaposlenih osoba nije podložna obveznom sudjelovanju u zakonskom mirovinskom osiguranju, dok su državni službenici obuhvaćeni zasebnim mirovinskim sustavom državnih službenika.
Nadalje, Austrija naplaćuje veće mirovinske doprinose: prema Austrijskom fondu za mirovinsko osiguranje, radnici i poslodavci u Austriji zajedno doprinose 22,8 posto mjesečnog bruto dohotka za mirovine, u usporedbi s 18,6 posto u Njemačkoj.
Jesu li austrijske mirovine samo prividno više od onih u Njemačkoj?
Tijekom posljednjih nekoliko desetljeća Austrija je više puta reformirala svoj mirovinski sustav. Iako su te reforme uvele velikodušnije mirovinske odredbe, uključivale su i povećanje dobi za odlazak u mirovinu.
Za muškarce je standardna dob za odlazak u mirovinu već 65 godina. Od 2024. godine, dob za odlazak u mirovinu za žene također se postupno povećava sa 60 na 65 godina. Prema web stranici Austrijskog mirovinskog fonda, to znači da će za mlađe generacije žena standardna dob za odlazak u mirovinu također biti 65 godina.
Osim toga, minimalno razdoblje uplaćivanja doprinosa potrebno za ostvarivanje prava na mirovinu znatno je dulje u Austriji – 15 godina – u usporedbi sa samo pet godina u Njemačkoj.
Prema njemačkom mirovinskom osiguranju, ovaj faktor također statistički snižava prosječnu razinu mirovine u Njemačkoj; osobe koje su uplaćivale doprinose samo deset godina, na primjer, smanjuju ukupnu prosječnu razinu mirovine, pišu njemački mediji.
U Austriji, nasuprot tome, takva osoba uopće ne bi primala mirovinu. Nadalje, za razliku od Njemačke, mirovine u Austriji u potpunosti podliježu oporezivanju. Osim toga, prilagodbe – i bonusi i odbici – su u Njemačkoj velikodušnije.
Mirovine: Može li Njemačka nešto naučiti od Austrije?
Stručnjaci ističu da su izravne usporedbe između Njemačke i Austrije teške. U Austriji, kako pokazuju podaci austrijskog Ministarstva socijalnih poslova, mnogi umirovljenici većinu svojih mirovinskih prihoda primaju iz državnog mirovinskog sustava.
U Njemačkoj, nasuprot tome, profesionalni i privatni mirovinski sustavi igraju značajniju ulogu. Štoviše, dvije se zemlje razlikuju u pogledu poreznog zakonodavstva, individualnih povijesti osiguranja i metoda statističkog evidentiranja.
Rasprava o tome bi li austrijski mirovinski sustav trebao poslužiti kao model za reforme u Njemačkoj nastavlja se i u 2026. godini. Zagovornici ukazuju na Austriju, u kojoj su državni službenici, samozaposlene osobe i radnici znatno sveobuhvatnije uključeni u jedinstven, cjelovit sustav.
Kritičari, međutim, tvrde da se austrijski model ne može tek tako primijeniti na Njemačku, budući da su se ta dva sustava tijekom povijesti razvijala na različite načine.
Otvori KEKS Pay
