Loše vijesti za medije su već dugo dobre vijesti. Njima hrane javnost koja ih mazohistički konzumira. U začaranom krugu crnila sve rjeđe se prepoznaju pozitivni događaji, uspješni ljudi i ona dobra strana društva. Svaki pokušaj promoviranja takvih vrijednosti u novinama rezultira manjim brojem čitatelja, na televiziji gledatelja, na radiju slušatelja, na portalima klikova... Tek se rijetki pokušavaju “boriti s vjetrenjačama” i kontrirati tim trendovima. Zato je Večernjakov pečat (p)ostao fenomen. On promovira dobre ljude i pozitivne događaje. I gle čuda, na njihovo proglašenje dođu svi međusobno posvađani političari i javne osobe iz svih triju međusobno podijeljenih društava. Hrvati, Bošnjaci i Srbi u BiH tako barem na jednu večer izgledaju europski i - pomireno. Zato je ta manifestacija već odavno proglašena najvećim društvenim događajem u BiH. Čak se priznanjem doživljava i dobivanje pozivnice i nominacija. Samo tisuću ljudi sutra će na završnoj manifestaciji, 18. Večernjakovu pečatu, u Mostaru moći svjedočiti prazniku dobrih vibracija. Dakako, i gledatelji u BiH i okružju, zahvaljujući BHRT-u i HRT-u, uživat će u spektaklu za oči i uši, svjedočiti proglašenju najboljih. Onih koji su obilježili 2018.
Večernjakov ocjenjivački sud punih 12 mjeseci bira osobe koje bi mogle konkurirati za Osobu godine. Sa šireg popisa od 1200 kandidata, njih 150 javnosti je predstavljeno i ove godine. S našim novinama državna televizija (BHRT) promovira ih kroz svoje posebne emisije. Ocjenjivački sud ne tvrdi kako je tih 150 ono najbolje što BiH i njezina dijaspora imaju. Oni samo simboliziraju one uspješne osobe iz svijeta gospodarstva, sporta, religije, znanosti, politike... Stotine tisuća drugih jednako su mogle biti među kandidiranima. Da, čak toliko. Nažalost, društvo ih ne prepoznaje u zaglušujućoj buci glasne, destruktivne manjine. U takvoj agresivnoj kampanji tiha većina medijski je marginalizirana.
Zato se Večernjakov pečat doima kao svjetionik u medijskom mraku. Mnogi “mali ljudi” velikih djela već u ovoj predizbornoj kampanji dobili su svoje mjesto pod reflektorima. Međutim, i svjetski uglednici i autoriteti zbog takva pozitivnog ozračja žele biti dio Pečata. Među 200 nagrađenih u proteklih 18 godina Pečat je dodjeljivan i onima izvan BiH - papama Franji i Benediktu, bivšim predsjednicima: SAD-a Billu Clintonu, Skupštine UN-a Miroslavu Lajčaku, europskim liderima Frattiniju, Hahnu, hollywoodskim glumcima Angelini Jolie, Armandu Assanteu, tenisaču Novaku Đokoviću...
Uz dodjelu priznanja, Pečat je i pokretač brojnih drugih velikih događaja. Primjerice, na pozornicu su donesena dva najveća izgubljena dokumenta iz BiH. Zahvaljujući upravo Pečatu, Daytonski mirovni sporazum (Ustav BiH) pronađen je i prvi put službeno preveden na tri jezika. Pečat je Povelju Kulina bana, “rodni list BiH” star više od osam stoljeća, vratio državi, u preslici. Ta su dva dokumenta pokazana na pozornici Pečata. Osobito je bila dojmljiva povijesna pomirba između Gavrila Principa i Habsburgovaca koja se dogodila upravo na Večernjakovu pečatu, stotinu godina od sarajevskog atentata koji je pokrenuo veliki rat. Manifestacija je i prigoda za održavanje okruglih stolova, konferencija, javnih rasprava, izdaju se posebni novinski prilozi, neizostavni su i umjetnički performansi… Događanja s crvenog tepiha, kojim u dvoranu ulaze brojne glazbene i filmske zvijezde, predsjednici država, premijeri, ministri, predstavnici religija, kulture, sporta… izravno se preko malih ekrana prenose i u brojne domove diljem regije donoseći dašak europskog glamura.
I nije čudno što su iza ovako važnoga projekta u BiH upravo naše novine. Večernji list, kao društveno odgovoran medij, u svojih šest desetljeća pokretač je brojnih velikih projekata i nakladnik knjiga poznatih pisaca. Spomenimo tradicionalni izbor sportaša godine, konferencije poput “Hrvatska kakvu trebamo”, biciklijade i, najvažnije među njima, kultnu Večernjakovu ružu, Domovnicu. U BiH to je Večernjakov pečat. Održava se sutra, na 27. obljetnicu prijema BiH, Hrvatske i Slovenije u članstvo UN-a. I sutra će Pečat, koji je izrastao iz europskih novina, u ambijentu u kojemu ga organiziraju udahnuti dio svoje baštine. Bit će europski, a Hrvati, Srbi i Bošnjaci barem na jedan dan “ujedinjeni narodi”.
