Večernji List - najnovije vijesti iz Bosne i Hercegovine, svijeta, sporta, kulture i showbiza
Naslovnica Kolumne

Može li ukrajinski rat utjecati na pomirbu triju naroda u BiH i ubrzati njezin put u EU

Ukrajinska kriza prilika je da i EU i BiH isprave pogreške iz prošlosti i učine sve kako bi što prije postali zajednički prostor. Kada bi političari promijenili balkansko ponašanje, EU i ne bi bio tako daleko
29. ožujka 2022. u 07:00 593 prikaza

Situacija u Europi nakon ruske invazije na Ukrajinu drastično se promijenila. Međunarodni odnosi potpuno su resetirani, SAD, V. Britanija, EU i njihovi tradicionalni saveznici diljem svijeta ujedinili su se i uspostavili jedinstvenu frontu prema Putinovoj Rusiji.

Za ostatak svijeta, a posebno za europske zemlje koje pretendiraju na članstvo u EU, više nema nikakvog izbora. Moraju se opredijeliti jesu li sa Zapadom ili s Rusijom. Ultimativno pitanje postavljeno je svima, a posebno BiH i Srbiji. Dok Srbija još neko vrijeme i može izbjegavati odgovor, BiH to nikako ne smije. Bez obzira na svoju unutarnju podijeljenost, odmah se trebala svrstati na pravednu, ukrajinsku stranu.

Na BiH mnogi još uvijek gledaju kao na potencijalno novo krizno žarište nakon Ukrajine, ali s druge strane, ma kako to grubo zvučalo zbog stradanja ljudi, kriza na istoku Europe svojevrsna je i prilika za BiH te ostatak regije. Kako je to otvoreno izjavio američki veleposlanik u BiH Michael Murphy, ovu prigodu treba iskoristiti.

- Pojavio se novi geopolitički trenutak u Europi, otvorena je nova mogućnost za BiH, to podrazumijeva odgovornost političkih lidera kako bi iskoristili priliku koja im se pružila - kazao je Murphy.

Ta uloga političara zapravo se svodi na ubrzano ispunjavanje uvjeta koji bi državu približili članstvu u Europskoj uniji, kao glavnom vanjskopolitičkom cilju oko kojeg postoji barem deklarativna unutarnja suglasnost u BiH. Izborna reforma jedno je od tih pitanja, a tu su i drugi prioriteti koje je Europska komisija definirala za dobivanje kandidacijskog statusa i otvaranje pristupnih pregovora. Među 14 uvjeta za pristupanje BiH u EU je i javni medijski servis - Radiotelevizija BiH. Nažalost, BHRT je zbog blokade računa pred gašenjem. Svoj novac ne može naplatiti od entitetskih televizija. Odnos prema državnoj televiziji preslika je odnosa prema državi. Nitko je neće, a ponajmanje oni koji se u nju najviše zaklinju. Bošnjaci i Srbi unutar tog javnog servisa izgradili su svoje nacionalne kuće (bez posebnog kanala na hrvatskom jeziku).

Nažalost, u BiH i sve drugo funkcionira na takav način. Zato i neće biti ekspresnog prijma BiH i susjednih zemalja u EU, kao što to neki analitičari nerealno najavljuju, ali taj bi proces mogao biti olakšan i ubrzan u odnosu na dinamiku od prije početka ruske invazije na Ukrajinu. Prilika je to da BiH i njezini lideri načine potrebne korake i nadomjeste izgubljeno vrijeme iz prethodnih godina na europskom putu, ali jednako tako i da EU otvorenije pristupi proširenju na jugoistok kontinenta. Europa bez zapadnog Balkana nije zaokružena i slabija je u novim geopolitičkim okolnostima.

Zbog toga EU mora spustiti letvicu koja je pred BiH i druge zemlje postavljena znatno više u odnosu na one koje su joj se pridruživale. Zapravo, još je primjer Hrvatske, kao države koja se posljednja pridružila EU, pokazao kako Bruxelles pooštrava kriterije za potencijalno nove članice. RH je za ulazak u EU morala uraditi znatno više od, primjerice, Bugarske ili Rumunjske, a da ne govorimo o činjenici da je u Uniju primljen Cipar iako središnja vlada u Nikoziji fizički ne kontrolira polovinu državnog teritorija, a mir na otoku osiguravaju snage UN-a.

Zbog odnosa starih članica EU-a, vrata EU za zemlje zapadnog Balkana dugo su bila više zatvorena nego otvorena. Ruska invazija na Ukrajinu to je promijenila i sada se na priključenje država zapadnog Balkana EU gleda s mnogo više simpatija u svim zemljama članicama jer će novo širenje EU-a značiti i njezino jačanje u globalnim okvirima i definitivno otkloniti opasnost od jačeg ruskog utjecaja u ovoj regiji.

Kako je to nedavno istaknuo i rektor Sveučilišta u Mostaru Zoran Tomić, BiH ne traži ništa što joj ne pripada, ona je moderna zemlja s izrazito pametnim ljudima i bogatim resursima:

- Istina da unutar BiH treba napraviti određene procese, ali BiH je davno, najmanje zajedno sa Srbijom, Crnom Gorom i Makedonijom morala imati pridruženo članstvo. Bojim se da se BiH ponekad gleda drugim, nepravednim pogledima, a ona već danas zaslužuje, ne kandidatski status, nego biti dio EU-a - poručio je Tomić.

Sad je prilika da i EU i BiH isprave pogreške iz prošlosti i učine sve kako bi što prije postali jedinstven politički, sigurnosni, ekonomski i pravni prostor. A na političkim i nacionalnim liderima u BiH je da ukrajinsku nevolju prestanu koristiti za ubiranje političkih bodova i jeftine pokušaje diskreditacije svojih partnera kao loših momaka, već da zajedničkim radom dokažu Europi da BiH, i to ne samo zbog novih geostrateških okolnosti, zaslužuje biti dijelom jedinstvene europske obitelji. Kada bi oni još promijenili svoje balkansko ponašanje, EU i ne bi bio tako daleko.