U sklopu obilježavanja 15. godišnjice Tjedna međunarodnog obrazovanja, u ponedjeljak sam posjetio Treću gimnaziju te razgovarao s učenicima o tome koliko je obrazovanje važno za njih i za budućnost njihove zemlje. Siguran sam da im nisam rekao ništa novo (Činjenica da tinejdžeri znaju sve je univerzalna). Poput učenika i studenata diljem Bosne i Hercegovine, i oni znaju kako je prijeko potrebno da postanu dijelom modernog obrazovnog sustava koji će im moći osigurati vještine neophodne da budu konkurentni na globalnom tržištu rada u 21. stoljeću i da, istovremeno, njeguju vrijednosti poput pravde, poštovanja ljudskih prava i tolerancije raznolikosti. Oni znaju da danas ne žive u takvom sustavu. Pravi izazov je kako reformirati obrazovni sustav ove zemlje prije nego što ovi učenici maturiraju. Nije dovoljno samo im se ispričati i nadati se kako će sustav bolje služiti sljedećoj generaciji učenika. Postoje koraci koji se mogu poduzeti odmah – poput izrade standarda za priznavanje stupnja obrazovanja i eliminacije akademske korupcije koja omogućava kupovinu ocjena, pa čak i diploma. Uz to, postoji ogroman problem – segregacija u školstvu koja učenicima ne pruža mogućnost raditi i družiti se s pripadnicima drugih etničkih skupina na isti način na koji je to omogućeno učenicima u drugim, potpuno funkcionalnim demokratskim državama. Skeptici će kazati kako nedavna odluka Vrhovnog suda Federacije BiH kojom se zabranjuje diskriminacija u podijeljenim školama neće imati nekog utjecaja. Roditelji, učenici i zajednice u kojima postoje ovakve škole ne smiju dopustiti da se to dogodi – ova presuda je mali korak u pravom smjeru. Ne radi se ovdje samo o praksi dvije škole pod jednim krovom, nego i o tome da svi oblici diskriminacije, segregacije i prisilne asimilacije učenika, pripadnika manjinskih skupina, moraju prestati – jednostavno, nema mjesta etnocentričnoj priči u obrazovanju. Danas se učenici trebaju zajedno igrati na igralištima kako bi bili spremni živjeti i raditi zajedno na djelotvoran način u jednom multietničkom društvu kakvo BiH jest. Iznenađeni smo kako se malo u javnosti raspravlja o reformi obrazovanja, a srednjoškolci s kojima sam jučer razgovarao ne mogu više čekati. Postoji presedan za promjene.

Pogledajte samo integrirane škole u Brčkom ili nedavne događaje vezane za izradu zajedničkog plana i programa iz oblasti građanskog obrazovanja za cijelu BiH. U definiranju pristupa građanskom obrazovanju, skupine učenika, obrazovnih radnika, stručnjaka i dužnosnika ministarstava obrazovanja uspjele su pronaći zajednički jezik o tome kako će mladi u ovoj zemlji učiti o demokraciji i svojoj ulozi u demokratskim procesima. U znak potpore tom planu i programu, Veleposlanstvo SAD-a donira 23.000 udžbenika školama koje su proljetos bile teško pogođene poplavama.

U partnerstvu s nevladinom organizacijom Civitas organiziramo ljetne kampove, smještaj kod obitelji, školske programe razmjene i godišnje natjecanje “Projekt građanin” koje uključuje više od 40.000 učenika svake godine. Ove inicijative jačaju veze između mladih ljudi različitog podrijetla iz BiH i povećavaju njihov angažman u razvoju zemlje. Pored nastojanja kojim zagovaramo napredak u obrazovnom sustavu u BiH, također dajemo kratkoročne i dugoročne stipendije učenicima, nastavnicima, akademskoj zajednici i profesionalcima za studij u SAD-u. Međutim, međunarodne razmjene trebale bi biti komplementarne obrazovanju stečenom u domovini, one nikako ne bi trebale zamijeniti to obrazovanje. Stoga se pridružujemo onima koji traže nastavni plan i program zasnovan na suvremenim standardima obrazovanja koji će poticati građansku odgovornost i pomirenje. Pridružujemo se onima koji imaju političku volju provesti obrazovne reforme koje će ujediniti ne samo modernu znanost i tehnologiju, nego i interaktivne nastavne metode koje podrazumijevaju angažman učenika, nastavnika i roditelja u procesu učenja.

Dio hrvatskih građana dobiva povećanje plaće od 150 eura, a od rujna i dodatnih 50 eura