Večernji List - najnovije vijesti iz Bosne i Hercegovine, svijeta, sporta, kulture i showbiza
Naslovnica Kolumne

Jesu li nazivi mjesta na Marsu posuđeni iz BiH zato što oboje nema atmosferu

23. veljače 2021. u 07:00 599 prikaza
Foto: NASA

Cijeli je svijet prošlog četvrtka strahovao hoće li se rover Perseverance nakon 200 dana i 466 milijuna prijeđenih kilometara uspjeti spustiti na Mars. Točnije, na lokaciju Jezero, koja ima vrlo sličan reljef kao istoimena općina u BiH. Nakon “sedam minuta užasa”, kako je označen najrizičniji dio operacije ulaska, spuštanja i slijetanja, istodobno se u 21.58 prolomio pljesak u sjedištu NASA-e u Kaliforniji i jednoj maloj osnovnoj školi u BiH. Na tim dvjema lokacijama prijenos se pratio organizirano.

Mnogi su mislili kako je šala kada je nešto više od dvije godine objavljena vijest da je Međunarodna astronomska unija još 2007., zbog sličnosti mjesta gdje se rijeka ulijeva u Plivsko jezero na lokaciji ade kod Jezera, dala ime krateru na Marsu upravo po toj maloj općini u blizini Jajca. Znanstvenici vjeruju kako je prije 3,5 milijardi godina sličan krater na Marsu bio dom rijeci koja se ulijevala u jezero i stvarala talog u delti u obliku lepeze.

Posudili su znanstvenici i imena bh. rijeka i po njima nazvali ta područja na Marsu. Nadomak kratera Jezero ucrtana je dolina Neretva, korito kojim je nekada davno tekla voda. Jugozapadno od Jezera pronaći ćemo dolinu Una, sjeverno je dolina Sava, a istočno od kratera Hartwell dolina Pliva. Zanimljivo je da u tom NASA-inu projektu sudjeluju dvije Hrvatice: Tanja Bosak i Sarah Milkovich. Rover će na tom području najmanje jednu marsovsku godinu (687 zemaljskih dana) istraživati je li na njemu bilo živih bića. Bude li ih, eto prilike stanovnicima Jezera i građanima BiH za humano preseljenje. Na Crvenom planetu već imaju svoju zemlju. I trenutačno na nju nitko nema pretenzije.

Ako pak odluče tamo živjeti, na Mars ne smiju prenijeti svoje ratoborne navike. Na to su se službeno obvezali sporazumom od siječnja prošle godine u Sarajevu, u kojemu su potpisali da neće okupirati Mjesec ni druga nebeska tijela. Dakle, ni Mars. Barem tako piše u dokumentu ratificiranom u Parlamentarnoj skupštini BiH. Ovim su ugovorom obećali i da u svemiru neće koristiti nuklearno naoružanje. Prihvatili su i načela kojima se uređuje djelovanje zemalja u istraživanju i korištenju svemira. U ugovoru stoji da svemir, uključujući Mjesec, Mars i druga nebeska tijela, nije predmet nacionalnog prisvajanja na osnovi zahtjeva za suverenitet, korištenje ili okupaciju ili bilo kojim drugim sredstvima. Nakon ratifikacije ugovora budući astronauti iz BiH mogu koristiti opremu i svemirska vozila kada odluče poslati izaslanike u svemir.

Eto, BiH je stvorila sve formalne pretpostavke da krene po nebeskim prostranstvima. Neki od njezinih građana, poput Nebojše Stanojevića, već odavno su to počeli i bez mirnodopskog sporazuma. Stanojević je vođa svjetskog tima Synergy Moon za slanje robota Tesla na Mjesec. U ožujku 2014. u pustinji u Kaliforniji uspješno je obavljeno testno lansiranje rakete za polijetanje na odredište. Sa simpatijama je primljena i tadašnja Nebojšina najava da će s raketom i robotom na Mjesec biti lansiran i bosanski burek.

Uz burek na Mjesecu, u svemir je 2017. poslan livanjski sir. Projektom Space Cheese, koji je realizirala livanjska strukovna škola, na visinu od 35 tisuća metara sa središnjeg trga u tom gradu lansiran je balon u kojemu je i njihov specijalitet. Sarajevska studentica, stipendistica fondacije Futures Ajla Džanko i njezina mentorica Amna Dervišagić, koje su postale dio NASA-ina programa Cubes in Space, u svemir lansiraju ljudske dlake. Među desecima tisuća prijava pristiglih iz različitih krajeva svijeta njihov prijedlog odobren je za let raketom.

I Gruđanka Anamarija Pejić na kazahstanskom kozmodromu u Bajkonuru radi na projektu lansiranja većeg broja satelita koji u orbitu odlaze kako bi stvorili 5G mrežu, odnosno brzi internet koji će se moći spajati i u Sahari.

Moglo bi se još nabrojiti dosta veza između BiH i svemira. Mnogi su kupili i parcele na Mjesecu. Marsovci su čak i “posjećivali” BiH. Naime, od 1984. u malom hercegovačkom mjestu Izbično kraj Širokog Brijega godinama se pojavljivao na tvrdoj ledini, daleko od ikakvih putova, zagonetni elipsasti trag. U nedostatku dokaza proradila je mašta o posjetu “malih zelenih”. Bila je to senzacija tih godina koju je, nakon Međugorja i Troje, zataškavala bivša država. U to su vrijeme i Marsovci bili nepodobni. Sada je u misiji isprike za nedomaćinstvo zemaljaca rover stigao do izvanzemaljaca. Koji stanuju na bh. dijelu Marsa – Jezeru. U uzvratni posjet. Bez ljudi. Možda su i oni u Izbično dolazili bez posade.

Ako se otkrije da ima živih bića na Marsu, onda se više neće moći reći kako nema života u BiH. Ima ga, barem na Crvenom planetu. Na njihovu Jezeru. Manje je važno što na Marsu, kao ni u Bosni i Hercegovini, nema atmosfere.•