Jedan od glavnih razloga zbog kojih se danas suočavamo s klimatskom krizom jest gotovo bezuvjetna težnja ka praktičnosti. Znanstvenici već više od jednog stoljeća znaju da izgaranje ugljena zagrijava planet, ali je taj energetski bogat resurs bio previše praktičan da bi se od njega odustalo.
Slično je bilo i s automobilima. Među prvim vozilima na svijetu bili su električni automobili, ali su modeli s motorima s unutarnjim izgaranjem bili jednostavniji i jeftiniji za masovnu proizvodnju pa su prevladali.
Dok globalna temperatura nastavlja rasti i premašuje prag od 1,5 stupnjeva Celzijusa – koji je Međuvladin panel za klimatske promjene (IPCC) označio kao ključnu granicu za izbjegavanje najtežih posljedica klimatskih promjena – ista logika praktičnosti dominira i kada je riječ o rashlađivanju domova.
Prema podacima Međunarodne agencije za energiju (IEA), klima-uređaji i električni ventilatori već sada troše oko deset posto ukupne svjetske električne energije, a očekuje se da će taj udio dodatno rasti kako ljeta postaju sve toplija diljem svijeta.
'Klima-uređaje bi trebalo promatrati kao posljednje rješenje za rashlađivanje prostora'
Nova studija objavljena u časopisu Nature Reviews Clean Technology upozorava da klima-uređaje ne bi trebalo promatrati kao prvo, već kao posljednje rješenje za rashlađivanje prostora.
Autori istraživanja, Matthaios Santamouris sa Sveučilišta New South Wales i Konstantina Vasilakopoulou sa Sveučilišta RMIT u Melbourneu, analizirali su nove građevinske materijale i tehnologije koje omogućuju snižavanje temperature u zgradama uz minimalnu potrošnju energije. Time bi se značajno smanjila potreba za korištenjem klima-uređaja, osobito tijekom najtoplijih dana kada je opterećenje elektroenergetske mreže najveće, piše N1.
Koja su rješenja?
Među rješenjima koja izdvajaju nalaze se sustavi radijacijskog hlađenja, evaporativni sustavi, zeleni krovovi, materijali koji odbijaju Sunčevu toplinu, kao i pametni sustavi ventilacije. Neke od tih tehnologija mogu imati dvostruku ulogu jer tijekom zime pomažu zadržati toplinu unutar objekta.
„Najefikasnijinačin rashlađivanja jeste spriječiti da toplina uopće uđe u zgradu. Sjenčenje, reflektirajući materijali, pametnija ventilacija i novi materijali za hlađenje mogu značajno da snize temperaturu u zatvorenom prostoru prije nego što klima-uređaj uopće bude morao da se uključi“, rekao je Matthaios Santamouris.
Istraživači ističu da klima-uređaji vjerojatno neće potpuno nestati, ali smatraju da bi kombinacija ovih tehnologija mogla smanjiti potrebu za njihovim korištenjem i do 80 posto, dok bi vanjska temperatura u urbanim sredinama mogla biti niža za više od četiri stupnja Celzijusa. Dodaju, međutim, da učinci ovise o klimatskim uvjetima i geografskom području.
Budući da se zgrade koje se danas grade projektiraju tako da traju desetljećima i da izdrže sve topliju klimu, autori smatraju da ove tehnologije više ne bi trebalo promatrati kao zanimljive inovacije, već kao nužan dio suvremene gradnje.
'Rashlađivanje ne bi smjelo biti luksuz dostupan samo onima koji mogu platiti sve veće račune za struju'
Podsjećaju i da postoje brojna rješenja koja nisu nova. Klima-uređaji postoje tek oko 125 godina, a 1960. godine samo 12 posto kućanstava u Sjedinjenim Američkim Državama imalo je takav uređaj.
Ljudi su mnogo ranije pronalazili načine kako se nositi s vrućinama. Još od vremena drevnih Sumerana gradile su se kuće koje omogućuju prirodno strujanje zraka, dok su se različiti građevinski materijali koristili kako bi hladan zrak ostao u unutrašnjosti, a toplina izvan objekta.
„Rashlađivanje ne bi smjelo biti luksuz dostupan samo onima koji mogu platiti sve veće račune za struju. Bolje projektirane zgrade mogu smanjiti troškove, povećati udobnost i zaštititi ljude koji su najugroženiji tijekom ekstremnih vrućina“, zaključio je Matthaios Santamouris.
Otvori KEKS Pay
