Čestito ponašanje potrebno je u obitelji, u susjedstvu, u školi, na poslu i u svim različitim društvenim okolnostima. Benedikt piše u zadnjem poglavlju (73.) koji je razlog zašto je napisao Pravilo. On smatra kako će Pravilo pomoći redovnicima da se barem trude njegovati čestito ponašanje. On je napisao Pravilo za početnike u samostanu. Za one koji se žure da što prije dođu do savršenijeg života preporučuje pouke svetih Otaca.
Međutim, za njega Sveto pismo – svaka njegova nadahnuta Riječ – najispravnije je Pravilo ljudskoga života. Zatim ističe kako nas na pravi put prema Spasitelju vode i "Nagovori Otaca", "Životi Otaca"… Posebno ističe Pravilo sv. Bazilija (330. - 379.). Bazilije je utemeljio monaštvo istočnog obrada. Pravila su pomagala redovnicima živjeti kreposno. (Obično spominjemo četiri stožerne kreposti: 1. razboritost, 2. pravednost, 3. jakost i 4. umjerenost. Zatim (bogoslovne) kršćanske tri: 1. vjera, 2. nada i 3. ljubav. Ali važne su i ostale kreposti kao: 1. poniznost, 2. strpljivost, 3. iskrenost, 4. milosrđe, 5. zahvalnost i 6. poštenje).
Pravilo je putokaz onima koji se trude živjeti po smjernicama koje donose, a u isto vrijeme, kaže Benedikt, prekoravaju i posramljuju one koji se ne trude: "A nas meke, koji slabo i nemarno živimo, prekoravaju i posramljuju" (73,7).
Benedikt potiče početnike u samostanu da obdržavaju s Kristovom pomoću Pravilo jer će tako ići prema nebeskoj domovini stječući nauk i živeći kreposno.
Rukopis prvog Pravila koji je Benedikt (r. 480.) napisao od 539. do 547. na Montecassinu nije sačuvan. Izgorio je u požaru 896. Jedan od najstarijih prijepisa Pravila je iz 817. godine. Čuva se u St. Gallenu u Švicarskoj.
O Benediktovu Pravilu napisao je papa Grgur Veliki (540. - 604.): "S iznimnim darom razlučivanja i blistavim jezikom napisao je monaško Pravilo."
Sv. Benedikt je proglašen "ocem Europe" 1958. Blagdan mu je 11. srpnja.