Eksperiment u Philadelphiji pokazao je da reflektirajući premaz na krovu znatno smanjuje zagrijavanje kuće i potrošnju električne energije za klima-uređaje. Bijeli premaz na krovovima smanjio je unutarnju temperaturu stropa za 2,2 do 2,8 °C te potrošnju struje za oko 560 kWh godišnje.
Ponekad najjednostavnija rješenja mogu dati iznenađujuće rezultate. Eksperiment proveden u Philadelphiji pokazao je da običan reflektirajući premaz na krovu može smanjiti zagrijavanje kuće i rad klima-uređaja. Umjesto ugradnje novih uređaja i skupih sustava, bilo je dovoljno promijeniti način na koji krov reagira na sunčevu svjetlost, piše Blic.
Početkom ovog stoljeća u SAD-u je pokrenut Philadelphia Cool Homes Project, projekt čiji je cilj bio provjeriti koliko se zagrijavanje domova može smanjiti ako se spriječi da tamni krovovi apsorbiraju veliki dio Sunčeva zračenja.
Između 2001. i 2003. godine Energy Coordinating Agency iz Philadelphije nanijela je bijeli reflektirajući premaz na krovove približno 340 kuća u kojima su živjele starije osobe s niskim primanjima. Uglavnom je bila riječ o kućama u nizu, karakterističnima za ovaj američki grad.
Nisu korišteni solarni paneli, pametni sustavi za klimatizaciju niti neka nova tehnologija. Ideja se temeljila na jednostavnom fizikalnom principu – svijetle površine odbijaju znatno više Sunčeva zračenja od tamnih.
Kuće su postale hladnije
Rezultati su pokazali da promjena krova uistinu može utjecati na temperaturu u objektu. Maksimalna temperatura unutarnje površine stropa smanjena je za približno 2,2 do 2,8 Celzijevih stupnjeva. U spavaćim sobama na gornjim katovima koje nisu imale klima-uređaj maksimalna temperatura zraka pala je za oko 1,1 stupanj. Još zanimljiviji rezultat pojavio se na računima za struju.
Kućanstva su u prosjeku smanjila godišnju potrošnju električne energije za klimatizaciju za oko 560 kWh. Drugim riječima, umjesto da se troši dodatna energija kako bi se toplina izbacila iz kuće, dio problema riješen je tako što je spriječeno da tolika količina topline uopće uđe u objekt.
Zašto bijeli krov čini toliku razliku
Objašnjenje leži u svojstvu koje se naziva albedo. Tamna površina krova apsorbira veliki dio Sunčeva zračenja i pretvara ga u toplinu. Krov se zagrijava, a dio te energije zatim se prenosi prema unutrašnjosti kuće. Bijela ili druga izrazito reflektirajuća površina vraća znatno veći dio zračenja u okolicu. Što je albedo neke površine veći, to ona odbija više Sunčeve energije.
Takozvani „hladni krovovi“ kombiniraju visoku refleksiju Sunčeva zračenja sa sposobnošću oslobađanja dijela topline koju ipak apsorbiraju. Rezultat je niža temperatura krova, manji prijenos topline u kuću i manja potreba za radom klima-uređaja.
Slični rezultati zabilježeni i na drugim mjestima
Eksperiment u Philadelphiji nije bio jedini koji je pokazao ovakav učinak.
Florida Solar Energy Center još je 1995. godine nanio bijeli akrilni premaz na krov jedne škole u Cocoa Beachu. Tijekom iduće godine zabilježeno je smanjenje potrošnje električne energije od 13.000 kWh, dok je vršno opterećenje električne mreže smanjeno za oko 10 posto.
Istraživači Lawrence Berkeley National Laboratoryja proučavali su tri poslovne zgrade u Kaliforniji. Povećanjem reflektivnosti krovova njihove ljetne temperature smanjene su s oko 79 na približno 49 Celzijevih stupnjeva, dok je u jednom objektu potrošnja klima-uređaja pala za 18 posto.
Bijeli krovovi mogu utjecati i na temperaturu gradova
Prednost reflektirajućih površina ne staje na pojedinačnim kućama. Tamni krovovi, fasade i asfalt pridonose stvaranju takozvanog urbanog toplinskog otoka.
Zbog goleme količine energije koju tijekom dana apsorbiraju zgrade i prometnice, gradovi mogu biti znatno topliji od svoje okolice. Zbog toga se već desetljećima proučava mogućnost povećanja reflektivnosti krovova i drugih gradskih površina kao jednog od načina za ublažavanje tog učinka.
Ipak, nije dovoljno samo uzeti bijelu boju
Ovakvo rješenje ima i svoja ograničenja. Njegova učinkovitost ovisi o klimi, konstrukciji objekta i održavanju krova.
Reflektirajuće površine s vremenom se prljaju, zbog čega mogu izgubiti i do približno trećine svoje sposobnosti odbijanja Sunčeva zračenja. U hladnim područjima postoji i mogući nedostatak tijekom zime, jer krov odbija dio Sunčeve energije koja bi inače mogla pridonijeti zagrijavanju objekta.
„Hladan krov“ također ne mora nužno biti potpuno bijel. Danas postoje posebni materijali, membrane i pigmenti različitih boja koji mogu postići visoku reflektivnost.
Eksperiment s 340 kuća u Philadelphiji ipak je pokazao vrlo jednostavnu stvar: prije nego što pokušamo izbaciti toplinu koja je već ušla u kuću, ponekad je znatno učinkovitije spriječiti krov da je uopće upije.
Otvori KEKS Pay
