JP Aerodrom Bihać raspisao je otvoreni postupak s namjerom provođenja e-aukcije za uslugu izrade Master plana Međunarodnog aerodroma Bihać.
Procijenjena vrijednost nabave iznosi 384.615,38 KM bez PDV-a, odnosno 450.000 KM s uračunatim PDV-om od 17%. Rok za realizaciju ugovora je 12 mjeseci od dana njegova obostranog potpisivanja, a ponude se mogu dostaviti do 30. listopada 2026. godine.
Traži se tim od najmanje 11 stručnjaka
Jedan od zanimljivijih uvjeta natječaja odnosi se na tehničku i profesionalnu sposobnost ponuditelja. Od ponuditelja se traži uspješno iskustvo u realizaciji najmanje jednog ugovora u posljednje tri godine za istovrsne ili slične usluge izrade master plana međunarodnog aerodroma, minimalne vrijednosti 384.615,38 KM bez PDV-a.
Ponuditelj mora osigurati i stručni tim koji obuhvaća najmanje 11 stručnjaka različitih profila.
Na čelu tima treba biti diplomirani inženjer prometa, smjer zračni promet, s najmanje 10 godina radnog iskustva, položenim stručnim ispitom i iskustvom na izradi ili reviziji master planova, strategija ili programa razvoja u području civilnog zrakoplovstva ili aerodromske infrastrukture.
Tim, između ostalog, trebaju činiti i diplomirani inženjer arhitekture, građevinski inženjeri za prometnice, konstrukcije i hidrotehniku, stručnjak za energetsku učinkovitost, strojarski i elektroinženjer, stručnjak za zaštitu od požara, ekonomist te inženjer za sigurnost, zaštitu i zdravlje na radu, piše ekapija.
Posebno se traži diplomirani ekonomist s najmanje 10 godina iskustva u analizama i financijskim procjenama projekata na aerodromima, uključujući procjenu kapitalnih i operativnih troškova, analizu izvedivosti i planiranje fazne realizacije.
Plan treba omogućiti fazni razvoj aerodroma
U natječajnoj dokumentaciji navodi se da je JP Aerodrom Bihać pokrenuo izradu neophodne tehničke dokumentacije za izgradnju aerodromskog kompleksa u prigradskom naselju Golubić, oko 3,5 kilometara istočno od središta Bihaća, na lokalitetu "Golubićko polje".
Prva faza izgradnje Međunarodnog aerodroma Bihać definirana je uzletno-sletnom stazom dimenzija 1.800 x 45 metara, uz mogućnost njezina kasnijeg produljenja na 2.075 x 45 metara. Predviđena je nosivost uzletno-sletne staze od 80 tona.
Gradsko vijeće Bihaća donijelo je odluku o utvrđivanju javnog interesa za potpunu eksproprijaciju nekretnina za potrebe izgradnje aerodroma, kompleksa aerodromskih zgrada, pristupnih cesta i pratećih sadržaja. Odluka se odnosi na zemljište površine 1.304.635 m² u korist JP Aerodrom Bihać.
Ishodovane suglasnosti za prvu fazu
Krajem prosinca 2024. godine od Federalnog ministarstva prostornog uređenja ishodovana je urbanistička suglasnost za prvu fazu izgradnje Međunarodnog aerodroma Bihać s pripadajućom infrastrukturom, dok je početkom studenoga 2025. godine ishodovano načelno odobrenje za građenje prve faze.
Početkom lipnja 2026. godine nadležna državna agencija BHDCA dala je suglasnost na glavni projekt faze 1A, koji obuhvaća uzletno-sletnu stazu s ramenima i rulnicama. U tijeku je postupak ishodovanja odobrenja za građenje faze 1A od Federalnog ministarstva prostornog uređenja.
Master plan treba definirati budući razvoj kompleksa
Kako se navodi u dokumentaciji, nakon detaljne razrade tehničko-tehnoloških potreba i mogućnosti fazne realizacije projekta utvrđena je potreba za izradom Master plana Međunarodnog aerodroma Bihać.
Master plan treba obuhvatiti prostorno-programsko rješenje razvoja, izgradnje i funkcioniranja aerodroma, u skladu s važećom zakonskom regulativom i standardima kvalitete.
Plan treba uzeti u obzir očekivanu buduću potražnju za zračnim prometom, socioekonomske učinke i financijsku izvedivost razvoja, uz mogućnost prilagođavanja promjenama u obrascima zračnog prometa.
Među ciljevima izrade Master plana su razvoj fizičkih objekata za zrakoplovne i nezrakoplovne namjene, određivanje namjene zemljišta u okruženju aerodromskog kompleksa, procjena utjecaja aerodroma i njegova razvoja na okoliš, kao i uspostavljanje adekvatnog pristupa aerodromskom kompleksu.
Sigurnost, zaštita i učinkovitost razine usluge navedeni su kao glavni kriteriji pri predlaganju budućeg razvoja.