Predsjedatelj Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Denis Zvidić kazao je večeras da je važno s deklarativnog opredjeljenja za budućnost države preći na stvarne aktivnosti kako bi se napravio ozbiljan iskorak kada je u pitanju put BiH ka Sjevernoatlantskom savezu (NATO).
Zvizdić je ponovio gostujući u emisiji BHRT-a "Tema dana" da iz Brisela dolaze poruke da su vrata za BiH otvorena kada je u pitanju Europska unija, a iz NATO-a kažu da dinamika napredovanja BiH ovisi isključivo od bh. institucija i dominantnih politika u BiH.
Podsjetio je da je iskorak napravljen kada je u pitanju put BiH ka Europskoj uniji u 2016. godini, s druge strane važna je i aktivacija Akcijskog plana za članstvo u NATO-u (MAP), a na je sjednici Sjevernoatlantskog vijeća na nivou ministara vanjskih poslova MAP prihvaćen.
- Oni su dobili mogućnost i nadležnost da se Akcijski plan za članstvo aktivira kada se ispuni uvjet iz Talina o knjiženju vojne imovine. Napravljen je iskorak s Pregledom obrane i planom modernizacije Oružanih snaga - podvukao je Zvizdić.
Jasno je istaknuo da je u BiH paradoksalna situacija jer postoji politički konsenzus o aktivaciji MAP-a, ali se istovremeno ne provode odluke sudova čije bi provođenje značilo realizaciju uvjeta i sigurnu aktivaciju MAP-a.
- Ovdje je u pitanju vladavina prava. Suočeni smo s paradoksalnom činjenicom, koja se ne događa niti u jednoj drugoj zemlji, da institucije vlasti ne poštuju pravosnažne izvršne sudske odluke. Tome smo svjedočili kada je u pitanju "Dan Republike Srpske", a sada svjedočimo da se ne provodi odluka Suda BiH za jednu od lokacija gdje je vojni objekat što će biti matrica i za narednih 18 lokacija - upozorava Zvizdić.
Važno je, dodaje predsjedatelj Vijeća ministara, konkretno početi raditi na realizaciji talinskih i drugih uvjeta jer aktivacija MAP-a znači ozbiljan iskorak ka NATO-u, a NATO znači mir, stabilnost i sigurnost u BiH i ništa od toga nije važnije jer je to ključni i bazni preduvjet za ekonomski razvoj, domaće i strane investicije i uopće za svjetliju i prosperitetniju budućnost BiH.
Izrazio je nadu da će mlađe generacije BiH živjeti u europskoj BiH koja će biti članica i EU i NATO-a, ali je jasno da nisu svi potpuno opredijeljeni za europske integracije, a posebno ne za članstvo u NATO savezu jer da su za to opredijeljeni dominantni politički lideri koji vode političke procese u BiH već bi danas BiH bila u istom statusu kao što je Albanija ili Crna Gora.
Podsjetio je Zvizdić da je proces priključenja NATO-u počeo 2006. godine, a do 2009. godine bila je određena dinamika u toj oblasti kroz Partnerstvo za mir i druge aktivnosti koje su bile vođene s NATO-om.
Naglasio je da NATO kroz političke i ekonomske procese, te vladavinu prava i poštovanje ljudskih prava ocjenjuje stanje u nekoj zemlji, a BiH je 2009. godine u Talinu dobila određene uvjete i tada počinju prave blokade, tvrdi Zvizdić koji dodaje da je tada postojala opredijeljenost za članstvo u NATO-u talinski uvjet mogao je biti ispunjen 2011. ili 2012. godine.
- Tada su to bile 63 lokacije, sada ih je 57. Postoji tu oko 10 lokacija gdje je vojna imovina, a koje zbog administrativno-tehničkih kompliciranih procesa i ukupnog sumiranja kompletne dokumentacije zahtijevaju duže vrijeme, ali je 90 predviđenih lokacija mogli biti uknjiženo - stav je predsjedatelj Vijeća ministara Denisa Zvizdića.
To je, kaže Zvizdić, potvrdio i generalni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg koji je danas boravio u posjeti BiH, da je bio takav slučaj već prije pet godina BiH bi dobila aktivaciju MAP-a, a ove ili sljedeće godine BiH bi sigurno imala isti status kao Crna Gora i bila bi pozvana u članstvo.
Izrazio je nadu da će BiH do kraja ove ili početkom iduće godine dobiti kandidacijski status kada je u pitanju Europska unija ukoliko ne bude političkih blokada i povezivanja ispunjavanja Upitnika Europske komisije s dnevno-političkim temama koje nemaju veze s europskim integracijama.
