Sjeverni Jadran suočava se s jednom od najtežih sezona za uzgajivače školjki posljednjih godina. Iznimno visoke temperature mora i nedostatak kisika uzrokovali su masovan pomor dagnji, a na najpogođenijim područjima uništeno je više od 90 posto proizvodnje. Prema podacima organizacije Confcooperative Agroalimentare e Pesca, stradalo je između 20.000 i 25.000 tona dagnji koje su već bile spremne za prodaju. No, upravo tu problemi tek počinju.
Uginule su i mlade dagnje o kojima bi ovisila proizvodnja u idućoj godini. Izravnu gospodarsku štetu proizvođači već procjenjuju na više od 50 milijuna eura, a konačni račun mogao bi biti znatno veći.
Najteže između Gora i Porto Garibaldija
Središte problema je na području između Gora i Porto Garibaldija, gdje je koncentrirano više od 60 posto regionalne proizvodnje dagnji uzgojenih u moru. Za školjke se kobnom pokazala kombinacija iznimno tople vode i anoksije, odnosno izraženog nedostatka kisika.
Više temperature vode smanjuju količinu dostupnog kisika, a situaciju dodatno pogoršava bujanje algi. Za organizme poput dagnji takva kombinacija brzo postaje neizdrživa. Budući da je uništen i dio mlađi namijenjen idućem proizvodnom ciklusu, već je sada jasno da će se posljedice ovogodišnjih događaja prenijeti i na 2027. godinu.
More se zagrijalo na 32 Celzijeva stupnja
S problemima se suočavaju u brojnim dijelovima Italije, ponajprije u regijama Emilija-Romanja i Veneto. U zaljevu Scardovari u pokrajini Rovigo temperatura vode popela se na čak 32 Celzijeva stupnja. Uslijedio je nagli pomor oko 100 tona dagnji, i to u samom jeku komercijalne sezone. Situacija je postala toliko ozbiljna da je konzorcij lokalnih ribarskih zadruga morao zaustaviti prodaju dagnji sa zaštićenom oznakom izvornosti uzgojenih u laguni. Proizvodnja je bila ograničena na uzgajališta na otvorenom moru.
Još u srpnju talijanska novinska agencija ANSA izvijestila je da su temperature vode na pojedinim područjima delte rijeke Po dosegnule 32 Celzijeva stupnja. Takvi uvjeti izravno utječu na morski život. Toplija voda sadrži manje dostupnog kisika, a dodatno bujanje algi može ga još više smanjiti i time stvoriti uvjete u kojima školjke teško opstaju, piše Metropolitan.si.
Pravi račun stiže iduće godine
Za uzgajivače je posebno nepovoljan trenutak u kojem je došlo do masovnog pomora. Uzgoj dagnji izrazito je sezonska djelatnost. Upravo u ovom razdoblju postavlja se temelj proizvodnje koja bi komercijalnu veličinu trebala dosegnuti iduće godine. Dagnje iz tog ciklusa potom bi se prodavale od ožujka do kraja kolovoza. Ako sada nema dovoljno mlađi, iduće će godine posljedično biti znatno manje odraslih školjki za plasman na tržište.
Zbog toga trenutačna procjena od preko 50 milijuna eura izravne štete predstavlja samo prvi dio ekonomskog udara. Manja proizvodnja u idućoj sezoni značit će niže prihode, slabiju iskorištenost kapaciteta te probleme za tvrtke i zaposlenike. Bude li pad ponude dovoljno velik, posljedice će se preliti na cijeli opskrbni lanac.
Problem za problemom
Za proizvođače školjki na ovom dijelu talijanske obale ovogodišnja katastrofa nije izoliran slučaj. Posljednjih su se godina morali boriti sa širenjem plavog raka, pojavom morske sluzi, cvjetanjem algi i manjkom kisika. Sada je proizvodnju pogodio i novi val ekstremno visokih temperatura.
Regionalni ministar poljoprivrede i ribarstva Emilije-Romanje Alessio Mammi upozorio je da ovakve prilike dodatno ugrožavaju opstanak i profitabilnost tvrtki. Poteškoće utječu na njihovu sposobnost planiranja novih ulaganja i očuvanja radnih mjesta. Vlasti Emilije-Romanje stoga su već započele procjenu stvarnog razmjera šteta i razmatranje mjera pomoći pogođenim proizvođačima.
Prema podacima koje prenosi ANSA, organizacija Confcooperative procjenjuje da klimatske promjene talijanskom profesionalnom ribarstvu već uzrokuju oko 200 milijuna eura izravne štete godišnje, pri čemu uzgoj školjki spada među najugroženije grane.
Otvori KEKS Pay
