Prijedlog izmjena i dopuna zakona o zdravstvenom osiguranju na kojem inzistira Udruženje poslodavaca Federacije Bosne i Hercegovine trebao bi se uskoro naći u parlamentarnoj proceduri.
Prijedlog predviđa smanjenje broja dana bolovanja koji idu na teret poslodavca, te bolovanja prilikom ozljede na radu, javlja BHRT.
BiH ima tri puta veći prosjek bolovanja od prosjeka EU, odnosno njihov prosjek bolovanja je šest i pol radnih dana godišnje, podsjećaju poslodavci. Bit svega jeste da poslodavci nastoje smanjiti obveze naknade plaća na njihov teret sa 42 dana na 15. Cilj je, tvrde poslodavci, smanjiti zlouporabu bolovanja.
Poslodavci predlažu i brisanje jednog člana koji se odnosi na ozljede na radu. U slučaju bolovanja, zbog ozljede na radu, poslodavac bi snosio troškove do 15 dana, a ne do stjecanja radne sposobnosti kao što je to slučaj sada.
Predsjednik Udruge poslodavaca FBiH Adnan Smailbegović bio je izravan: "Ako igrate negdje s prijateljima nogomet i slomite nogu, vaše liječenje će troškove snositi Zavod zdravstvenog osiguranja. Ukoliko idete preko kruga tvornice i spotaknete se i slomite nogu, dakle troškove liječenja plaća poslodavac. Mi smatramo da je to neporavdano”.
Predstavnici Saveza samostalnih sindikata BiH ističu kako su obavili razgovore s predstavnicima poslodavaca. Kažu kako će pokušati usuglašavati izmjene i dopune seta zakona, uključujući i Zakon o zdravstvenom osiguranju. Ipak, zabrinutost postoji kod pitanja hoće li Zavod zdravstvenog osiguranja moći pokriti troškove.
Predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH Mevludin Bektić kaže kako je oko 100 milijuna na godišnjoj razini troškova po osnovu bolovanja radnika u FBiH, te će time 2/3 biti stavljene na teret ZZO.
"Nas brine hoće li radnici ostvarivati sva svoja prava koja su do sada ostvarivali iz primarne zdravstvene zaštite, ako dio ne bude parcipiran od strane Federacije ili županija", kaže Bektić.
Neupitno je da radnik u BiH i nije baš jednostavno biti, o čemu svjedoče i podaci Agencija za statistiku, ali i rad i zapošljavanje već dugi niz godina onih koji zaposlenje traže najčešće u Sloveniji i Hrvatskoj.
