Funkcionalno Predsjedništvo Bosne i Hercegovine, poštivanje izborne volje konstitutivnih naroda i jasni programi europskih reformi trebaju biti temelj djelovanja u novom mandatu. Poručila je to izabrana hrvatska članica Predsjedništva BiH i dopredsjednica HDZ-a BiH Darijana Filipović u razgovoru za Dnevnik D Federalne televizije, u kojem je govorila o postizbornim pregovorima, budućem radu Predsjedništva i vanjskopolitičkim prioritetima.
Uz izborni rezultat, posebno je izdvojila pozitivnu kampanju te povezivanje političkog iskustva s novim generacijama unutar HDZ-a BiH. Naglasila je da su nakon izbora ubrzo uslijedile obveze, a s njima i odgovornost prema očekivanjima ljudi koji su joj dali povjerenje.
„Moram reći da smo napravili sjajan rezultat, mi kao HDZ Bosne i Hercegovine. Međutim, ono na što sam više ponosna od rezultata jest što smo vodili čistu, pozitivnu kampanju i što u određenim trenucima, i kad je bilo nekih teških situacija, nismo skretali s tog puta“.
Na pitanje je li bila uvjerena u pobjedu odgovorila je: „Nisam bila uvjerena u pobjedu, ali nisam ni u jednom trenutku sumnjala da mogu doći do nje“.
Predsjedništvo kao prostor dogovora
Filipović je najavila da će nakon preuzimanja dužnosti kolegama u Predsjedništvu ponuditi razgovor o zajedničkim ciljevima, osobito u pitanjima europskog puta i stabilnosti. Među prioritetima izdvojila je funkcionalno Predsjedništvo, učinkovitiju diplomaciju te snažniju otvorenost prema gospodarstvu i novim ulaganjima.
Razliku u odnosu na dosadašnjeg hrvatskog člana Predsjedništva vidi prije svega u legitimitetu koji proizlazi iz povjerenja hrvatskog naroda, ali i u potezima koje namjerava poduzeti tijekom mandata. Posebno se osvrnula na odnose s Republikom Hrvatskom.
„Želim snažan odnos s Republikom Hrvatskom. Odnos koji je prije svega susjedski, prijateljski, između dviju država koje su i samostalne i suverene u svom odlučivanju. Ali, kao što sam maloprije rekla, želim puno poteza u vanjskoj politici koji će pokazati da Bosna i Hercegovina može drugačije“.
Stabilne većine i trajno rješenje izbornog pitanja
Govoreći o formiranju vlasti, izdvojila je stabilne parlamentarne većine, ravnopravnost i poštivanje izborne volje te jasne programe europskih reformi, gospodarskog razvoja i infrastrukturnih ulaganja u energetici i prometu. Upozorila je da pokušaji promjene parlamentarnih većina mogu dovesti do institucionalnih blokada i zastoja.
Odbacila je političku isključivost i ucjene kao način pregovaranja o budućoj vlasti.
„Nemamo popis zabranjenih stranaka. Ja osobno mislim da nikakva isključivost u političkom smislu i nikakve političke ucjene ništa dobro ovih zadnjih tridesetak godina nisu donijele Bosni i Hercegovini“.
Naglasila je da se isti kriterij poštivanja izborne volje mora primjenjivati na sva tri konstitutivna naroda.
„I u kampanji smo govorili, ponavljamo da nećemo određivati ni bošnjačkom ni srpskom narodu tko će ih predstavljati u vlasti. To isto tražimo za sebe i toga ćemo se držati“.
Posebnu važnost pridala je trajnom rješavanju pitanja izbora hrvatskog člana Predsjedništva kroz Izborni zakon.
„U smislu ravnopravnosti, kao jedan ključan stav, važno je da pokušamo naći trajno rješenje za ovo što smo govorili i u kampanji: da pozicija hrvatskog člana Predsjedništva ne ovisi više o izbornoj matematici ili određenim okolnostima, nego da to treba biti trajno riješeno kroz Izborni zakon. Mislim da su ovi izbori pokazali da je sadašnje vrijeme pravo vrijeme i dobra prilika za to“.
Dom naroda ocijenila je najboljim pokazateljem izborne volje konstitutivnih naroda, a usklađene parlamentarne većine na različitim razinama vlasti važnima za provedbu dogovora. Ujedno je upozorila da se pravila formiranja vlasti razlikuju na županijskoj, federalnoj i državnoj razini te da su pojedine najave koalicija još preuranjene.
O mogućoj suradnji s drugim hrvatskim strankama odlučivat će stranačka tijela HDZ-a BiH na temelju izbornih rezultata. S pozicije buduće hrvatske članice Predsjedništva naglasila je obvezu razgovora i zaštite zajedničkog interesa hrvatskog naroda, uključujući birače koji su povjerenje dali drugim hrvatskim strankama.
Na pitanje o raspodjeli resora u Vijeću ministara odgovorila je da razgovori o tome još nisu vođeni. Poručila je da odgovornosti treba preuzimati ondje gdje postoje kompetentni ljudi koji mogu ostvariti najbolje rezultate.
Odnose Hrvata i Bošnjaka graditi na pravednim pravilima
Filipović je poručila da njezina zahvala bošnjačkim biračima koji nisu sudjelovali u preglasavanju Hrvata nije rezultat formalnog ili neformalnog političkog dogovora. U izbornom ishodu vidi priliku za rješavanje pitanja koja opterećuju odnose Hrvata i Bošnjaka.
„I ja osobno vjerujem da se taj odnos mora relaksirati, ne bilo kakvim ni tajnim ni javnim dogovorima političkih elita, nego da se on mora na neki način relaksirati i graditi vrlo transparentnim, jasnim, pravednim pravilima koja će biti prihvatljiva svima“.
Naglasila je da je njezina zahvala bila iskrena te da nakon izbora postoji prostor za smanjenje napetosti i poboljšanje odnosa. Na pitanje vidi li u tome dobar znak za početak odgovorila je: „Vrlo dobar znak i vrlo dobru priliku za Bosnu i Hercegovinu“.
Kompetentna diplomacija i snažniji odnosi sa susjedima
Najavljena analiza diplomatsko-konzularne mreže, pojasnila je, treba poslužiti utvrđivanju potreba i ciljeva diplomacije te odabiru ljudi koji ih mogu ostvariti. Kao ključne kriterije izdvojila je kompetencije i sposobnost zastupanja interesa i vrijednosti političkog smjera za koji je dobila povjerenje birača.
Naglasila je da poštuje ravnotežu u zastupljenosti, uz potrebu zajedničkih profesionalnih kriterija pri imenovanju veleposlanika.
„Nije mi namjera osporavati bilo kakav prijedlog gospođe Cvijanović ili gospodina Bećirovića, ali ono što je ključno i što mislim da treba jest unutar tog međusobnog poštivanja i ravnoteže postaviti minimalne profesionalne kriterije koje svatko od nas treba poštivati, odnosno koje svatko od tih ljudi koji će raditi treba zadovoljiti. Ja sam uvjerena da, ako želimo profesionalnu državu prema vani, moramo moći te profesionalne kriterije nekako primijeniti na ljude koje mi imenujemo i koji nas predstavljaju“.
Istaknula je i potrebu što skorijeg imenovanja kompetentnog glavnog pregovarača s Europskom unijom te da to pitanje treba biti dio pregovora o budućoj vlasti. Izrazila je žaljenje što prethodni mandat nije donio rješenje unatoč naporima HDZ-a BiH i predsjedateljice Vijeća ministara BiH Borjane Krišto.
„Meni osobno i našoj političkoj opciji odgovara bilo kakvo rješenje koje je u skladu s Ustavom i da što prije dobijemo glavnog pregovarača koji će morati puno raditi“.
Govoreći o odnosima sa Srbijom, naglasila je da se međudržavni odnosi ne mogu svoditi na odnos prema jednoj osobi. Od svake vlasti u Beogradu očekuje poštivanje ustavnog poretka BiH te partnerske i dobrosusjedske odnose, osobito u gospodarstvu i europskom napredovanju.
Ured u Mostaru za veću dostupnost
Otvaranje ureda u Mostaru najavila je kao jedan od prvih poteza. Odbacila je tumačenja da je ta namjera posljedica animoziteta prema Sarajevu te objasnila kako želi omogućiti redovite razgovore s lokalnim vlastima, institucijama, sveučilištima i gospodarstvenicima na oba mjesta.
„Ponovit ću opet da ured u Mostaru nije paralelna institucija, da nije nikakva alternativa za Sarajevo. Sarajevo je glavni grad Bosne i Hercegovine. Sjedište Predsjedništva je u Sarajevu i većina mog posla bit će ovdje. Ali ono što ja pokušavam kroz ured u Mostaru jest zapravo biti dostupna na jednak način i u Sarajevu i u Mostaru jer želim imati definirano vrijeme za razgovor i s lokalnim vlastima i s institucijama i sa sveučilištima i s gospodarstvenicima podjednako na oba mjesta“.
Dogovora o pomilovanju Dodika nije bilo
Filipović je izričito odbacila tvrdnju o navodnom dogovoru predsjednika HDZ-a BiH dr. Dragana Čovića i Milorada Dodika prema kojem bi ona i Željka Cvijanović nakon ulaska u Predsjedništvo pokrenule Dodikovo pomilovanje. Naglasila je da takav dogovor ne postoji niti je ikada postojao te da je za tu tvrdnju prvi put doznala iz medija i doživjela je kao politički spin u kampanji.
Odvojeno od tog navoda, pojasnila je svoj stav o institutu pomilovanja: on ne smije biti predmet političke trgovine, nego postupak utemeljen na zakonu i mišljenjima nadležnih institucija.
„Ne, kažem vam, hipotetski o nečemu razgovarati nema smisla. Opet ponavljam, zahtjev za pomilovanje, ako se pojavi, on se u ovom trenutku nije pojavio, o njemu ćemo raspravljati u skladu s Ustavom i zakonima“.
Blagdani trebaju povezivati
Govoreći o obilježavanju državnih blagdana, potvrdila je da joj nazočnost i organizacija prijmova povodom 1. ožujka i 25. studenoga nisu sporni. Naglasila je da će obveze hrvatske članice Predsjedništva obnašati odgovorno te se zauzela za razgovor s kolegama o protokolarnim oblicima obilježavanja.
„Ono što je istina jest da mi 30 godina u Bosni i Hercegovini nakon rata nemamo zakon o državnim blagdanima i mislim da na tome također treba raditi. Jer blagdani trebaju biti ono što ljude spaja, a ne ono što ljude razdvaja“.
Izrazila je i želju za ozbiljnijim protokolarnim oblikovanjem inauguracije, kao simboličke poruke koju Predsjedništvo šalje Bosni i Hercegovini i međunarodnoj javnosti.
Različiti glasovi, zajednički jezik
Završetak razgovora obilježila je i nešto osobnija tema. Povod je bila snimka na kojoj Filipović pjeva s mladima, a koja je privukla brojne pozitivne reakcije. Objasnila je da je riječ o spontanom trenutku te da ju je iznenadio odjek snimke. Na pitanje hoće li se iz Predsjedništva u iduće četiri godine čuti sklad ili kakofonija, glazbenu je usporedbu povezala s političkom suradnjom i međusobnim poštovanjem.
„A što se tiče Predsjedništva, sklad ne znači da sve troje trebamo pjevati iste dionice ili svirati iste dionice. Čak suprotno. Mislim da možemo pjevati različitim glasovima, ali u onom smislu jednog tona ili jednog tempa i dinamike, bar u ovom dijelu koji se tiče stabilnosti i funkcionalnosti institucija i europskog puta Bosne i Hercegovine, ja mislim da trebamo naći zajednički jezik. Ono što ja očekujem u tom smislu sklada jest međusobno poštovanje unutar Predsjedništva BiH“.
Cijeli razgovor za Dnevnik D Federalne televizije pogledajte na YouTubeu linku dolje.
Otvori KEKS Pay
