Općina Tešanj nastavlja bilježiti iznimne gospodarske rezultate, a najnoviji podatci o fiskalnom prometu pokazuju da se ova relativno mala lokalna zajednica svrstala među najveća gospodarska središta Federacije Bosne i Hercegovine.
Načelnik Tešnja Suad Huskić izjavio je da je ova općina u rujnu ostvarila čak 408 milijuna KM fiskalnog prometa, čime je zauzela četvrto mjesto među svim općinama i gradovima u Federaciji BiH.
– Iako smo daleko najmanji po broju stanovnika i nismo administrativno središte, u rujnu ove godine Tešanj je nastavio rast te ostvario 408 milijuna KM fiskalnog prometa, što je četvrto mjesto u FBiH – naveo je Huskić.
Prema njegovim riječima, Tešanj je već u kolovozu po fiskalnom prometu prestigao devet županijskih središta u Federaciji. Huskić očekuje da će ukupan promet ove općine do kraja godine premašiti četiri milijarde KM.
BiznisInfo.ba usporedio službene podatke
No, koliko je zapravo velik gospodarski uspon Tešnja? BiznisInfo.ba analizirao je službene podatke Porezne uprave Federacije BiH za rujan i prvih devet mjeseci 2026. godine te ih usporedio s rezultatima drugih velikih gospodarskih središta.
Rezultati pokazuju da je Tešanj u rujnu ostvario veći fiskalni promet od Mostara, Tuzle, Zenice i niza drugih znatno većih gradova. Prema podatcima Porezne uprave FBiH, promet u rujnu iznosio je:
Novi Grad Sarajevo – 535 milijuna KM
Ilidža – 519 milijuna KM
Sarajevo Centar – 441 milijun KM
Tešanj – 408 milijuna KM
Mostar – 392 milijuna KM
Tuzla – 331 milijun KM
Zenica – 272 milijuna KM
Novo Sarajevo – 270 milijuna KM
Visoko – 229 milijuna KM
Posušje – 196 milijuna KM
Široki Brijeg – 184 milijuna KM…
Dakle, Tešanj se našao odmah iza tri sarajevske općine, a ispred svih ostalih lokalnih zajednica u Federaciji BiH. Posebno je zanimljivo da je njegov rujanski promet bio oko 16 milijuna KM veći od mostarskog, 77 milijuna KM veći od tuzlanskog i čak 136 milijuna KM veći od zeničkog.
Tešanj raste, Tuzla i Zenica bilježe pad
Još zanimljiviju sliku daje usporedba s rujnom prošle godine. Tešanj je u rujnu 2025. ostvario fiskalni promet od 255,2 milijuna KM, dok je u istom mjesecu ove godine dosegnuo 408,3 milijuna KM.
To znači da je promet povećan za nevjerojatnih 153,2 milijuna KM, odnosno oko 60 posto. Istodobno, Tuzla je zabilježila pad s 370,7 na 331,2 milijuna KM, dok je Zenica pala s 302,5 na 272,4 milijuna KM. Mostar je ostvario blagi rast, s 390,3 na 392,4 milijuna KM.
Ovi podatci pokazuju koliko se razlikuju kretanja među najvećim gospodarskim središtima Federacije. Ipak, treba imati na umu da fiskalni promet nije isto što i bruto domaći proizvod ili ukupna vrijednost proizvedenih dobara i usluga. Na mjesečne rezultate mogu utjecati i pojedinačne velike transakcije.
Da se ne radi samo o jednom uspješnom mjesecu, pokazuju i kumulativni podatci za razdoblje od siječnja do rujna 2026. godine. U tom razdoblju Tešanj je ostvario 3,11 milijardi KM fiskalnog prometa. Time je prestigao Tuzlu, koja je ostvarila 3,08 milijardi KM, kao i Zenicu s 2,60 milijardi KM.
Gospodarsko središte koje raste brže od prosjeka
Huskić je posebno istaknuo da Tešanj bilježi znatno brži rast fiskalnog prometa od prosjeka Federacije BiH. Prema njegovim riječima, dok je promet na razini Federacije porastao za približno sedam posto, Tešanj je zabilježio rast od oko 46 posto u prvih devet mjeseci.
– U prometu smo rasli sedam puta brže od FBiH. Drugim riječima, dok je na svakih 100 KM prošlogodišnjeg prometa FBiH do danas ostvarila približno 107 KM, Tešanj je ostvario gotovo 146 KM – naveo je Huskić.
Naglasio je da, uz fiskalni promet, treba pratiti i druge pokazatelje, poput izvoza, industrijske proizvodnje i broja radnih mjesta. Tešanj je poznat po razvijenoj proizvodnoj industriji, posebno metaloprerađivačkom i prehrambenom sektoru, kao i snažnoj mreži domaćih kompanija koje posluju na međunarodnim tržištima.
Zanimljiva usporedba unutar ZDŽ-a
Huskić je ukazao i na zanimljive podatke o gospodarskoj strukturi Zeničko-dobojske županije. Prema njegovim riječima, industrijska proizvodnja u ovoj županiji tijekom prvih sedam mjeseci 2026. smanjena je za 18,6 posto, prvenstveno zbog zaustavljanja proizvodnje čelika u Zenici.
S druge strane, Tešanj, Doboj Jug i Usora, koji zajedno imaju manje od 16 posto stanovnika županije, ostvaruju više od 35 posto njezina ukupnog fiskalnog prometa. To dodatno pokazuje važnost ovog dijela Zeničko-dobojske županije za regionalno gospodarstvo.
– Tešanj pokazuje da veličina grada nije presudna, nego da su presudni ljudi, rad, poduzetništvo i stvaranje uvjeta za razvoj – poručio je Huskić.
Najnoviji podatci potvrđuju da je Tešanj izrastao u jedno od vodećih središta fiskalnog prometa u Federaciji BiH, unatoč tomu što je po broju stanovnika znatno manji od većine gradova s kojima se uspoređuje.
Otvori KEKS Pay
