Životni standard tek na trećini prosjeka Europske unije, višegodišnji snažni inflacijskih udari dodatno pojačani nakon američke intervencije na Bliskom istoku, neujednačenost rasta mjesečnih primanja s dinamikom porasta troškova života, uz generiranje sve većih financijskih obveza za većinu obitelji u BiH te kontinuirano izbjegavanje politike da provede reforme s ciljem poboljšanja poslovnog ambijenta - razlozi su konstantnog rasta zaduženja građana BiH vidljivog kroz nenamjenske potrošačke kredite.
Brojka takvih kredita “opasno” se približava nevjerojatnih 11 milijardi maraka te jasno progovara o niskom životnim standardu čije su posljedice posezanje za zaduživanjem za svake iole značajniju financijsku obvezu, počevši od opremanja djece u školu, nabave ogrjeva, redovitog servisiranja automobila, ulaganja u opremanje doma, dok o onim nepredviđenim nije ni potrebno trošiti riječi, piše Večernji list BiH.
Život na kredit već dulje vrijeme nije tek zgodna uzrečica primjenjiva na nekolicinu, ona postaje surova realnost s kojom se sve veći broj obitelji u Bosni i Hercegovini suočava. Uvidom u posljednje podatke Centralne banke BiH vidljivo je da je na kraju srpnja ove godine iznos nenamjenskih potrošačkih kredita bio 10 milijardi i 858,6 milijuna maraka, dok je samo godinu prije ta brojka iznosila 9 milijardi i 933 milijuna maraka. Skok od gotovo milijardu maraka u samo godinu dana na ilustrativan način progovara o ekonomskoj zbilji Bosne i Hercegovine, države zarobljene u prošlosti i opterećene konstantnim perpetualnim političkim krizama bez početka i kraja.
Murisa Marić, izvršna direktorica Udruge Don iz Prijedora, za Večernji list ističe da se prilikom konstatiranja ekonomske zbilje u BiH često voli posezati za izgovorom da je ona posljedica svjetskih kretanja, međutim, upozorava da veći dio krivnje za ovo stanje snose domaće političke elite koje ne nude odgovor i rješenja. Umjesto da prioritet djelovanja bude poboljšanje ekonomske slike i životnog standarda, politike u BiH uglavnom su usmjerene na održavanja stanja krize u kojemu je bilo kakav gospodarski napredak u startu onemogućen.
Od pretjerane ovisnosti o uvozu pa do srozavanja proizvodnje, BiH je država u kojoj je teško govoriti o perspektivama, a jesen i zima koji su pred nama dodatno će opteretiti ionako krhku financijsku situaciju najvećeg broja obitelji. U vremenu kada je dizel na gotovo 4,00 KM, a potrošačka košarica odavno prelazi tri tisuće maraka, građani su u iznimno nezahvalnoj situaciji prilikom potrage za odgovorom na pitanje kako se suočiti s financijskim obvezama. Marić navodi i neke od primjera u kojima će idući mjeseci donijeti nove financijske obveze, poput nabave ogrjeva, ali i škole odnosno fakulteta, što će posebno osjetiti građani koji ne žive u gradu...
Premium tekstove u cijelosti čitajte u tiskanom izdanju Večernjeg lista BiH