Predsjednica EK Ursula von der Leyen drži govor o stanju Europske unije. U govoru je istaknula kako je Europa 'odlučila iskovati vlastiti put'. Dodaje kako je stanje u EU 'bolje nego ikada prije'. Govorila je i o prijetnjama s kojima se Europska unija suočava. Predsjednica Komisije rekla je da EU želi „dovesti razinu odnosa s Kanadom na najvišu moguću razinu”.
- 'Bila su to najbolja vremena, bila su to najgora vremena'. Tako Charles Dickens opisuje Europu u danima Francuske revolucije. A to je također prikladan opis svijeta u kojem danas živimo. Brzina promjena je nevjerojatna, izazovi su veći nego ikada - kazala je Von der Leyen dodajući kako je stanje Unije bolje nego prije, 'ali da nam se može činiti da je stanje neizvjesnije nego prije'. Rekla je kako je Europa tu i da se brine za svoje Europljane.
Von der Leyen je kazala kako je u ovom svijetu Europa 'odlučila iskovati vlastiti put'. - I sada se pojavljuje snažnija, neovisna Europa. To je Europa koja osigurava svoje blagostanje. Ona koja se oslobađa naše toksične ovisnosti o ruskim fosilnim gorivima, koja je postala najveća trgovinska sila na planetu, koja preobražava svoju industrijsku politiku, istodobno čuvajući naš jedinstveni socijalni model - rekla je.
Istaknula je kako se Europa, suočena sa sve neprijateljskijim sigurnosnim okruženjem, odlučno hvata ukoštac s izazovima te je u proteklih pet godina povećala izdvajanja za obranu za 80 posto. 'Ovo je Europa koja stoji jedni uz druge', rekla je, dodavši da se u toj borbi pruža potpora i Ukrajini. - Ili kada smo stali u obranu Grenlanda kad mu je prijetila opasnost. Ili kada su naše demokracije na meti bespilotnih letjelica, hibridnih napada ili dezinformacija - rekla je.
Europa mora biti spremna donijeti 'jasne fiskalne odluke' za svoje građane, izjavila je predsjednica Europske komisije. 'Naše je gospodarstvo podnijelo posljedice ratova na Bliskom istoku bolje od očekivanog, a nezaposlenost je na razinama blizu rekordno niskih vrijednosti. Ipak, pritisci uzrokovani višim cijenama energije i troškovima zaduživanja teško pogađaju građane i poduzeća - rekla je. - Morat će se donijeti jasne fiskalne odluke kako bi se osigurala fiskalna održivost uz istodobnu zaštitu ulaganja. Stoga je poticanje europskog gospodarstva naš glavni prioritet - dodala je von der Leyen.
Govorila je o i porastu ekstremne desnice te ruskog uplitanja u Europi. - Svi znamo s kakvim se prijetnjama suočavamo - rekla je i dodala da sada 'imamo posla s otvoreno neprijateljskim svijetom'. - Teritorijalni agresorski rat bjesni na našem kontinentu, drugi su izbili u blizini. Borba za industrijske kapacitete oblikuje globalno natjecanje. A bitka narativa nastoji oslabiti povjerenje u Europu, paralizirati naše demokracije - kazala je.
Poručuje i kako su krize troškova života ili stanovanja prisutne za mnoge obitelji u Europi. - Vrtoglava brzina promjena i tehnologije utječe na naša radna mjesta, naše izvore prihoda i naše društvo, a također ima dubok učinak na našu demokraciju i naš diskurs. To vidimo u usponu ekstrema, nestanku nijansi, čak i u načinu na koji se odnosimo jedni prema drugima. Te stvarne zabrinutosti pretvaraju se u oružje kako bi se zabio klin među nas. Ponekad izvana, a prečesto iznutra. Ali naš je put jasan. Izgraditi neovisnu Europu koja ima moć djelovati. Ništa nas od toga ne može odvratiti jer u ovom svijetu sudbina Europe mora ostati u rukama Europljana. Dakle, naš je izbor jasan - kazala je.
Zahvaljujući jedinstvenom tržištu EU-a te 'industriji i uslugama svjetske klase', Unija raspolaže temeljima za natjecanje i širenje uz bok velikim svjetskim silama poput Kine i Sjedinjenih Američkih Država. No, EU je i dalje previše fragmentiran, izjavila je.
- Upravo smo zato, preuzevši dužnost, pokrenuli odvažan plan: izgraditi gospodarstvo u kojem inovacije i energija slobodno kruže preko granica, u kojem se poduzeća natječu i rastu diljem Europe, a štednja financira našu budućnost. To je logika na kojoj počivaju izvješća Draghija i Lette. I zajedno to provodimo u djelo - rekla je predsjednica, osvrnuvši se na bivše talijanske premijere Enrica Lettu i Marija Draghija te njihova izvješća o jedinstvenom tržištu, odnosno konkurentnosti. - Sada imamo politički dogovor o Planu za 'Jednu Europu, jedno tržište'. Zajedno možemo i moramo – do kraja iduće godine – dovršiti tu povijesnu preobrazbu jedinstvenog tržišta - dodala je predsjednica.
Ponovila je prethodna obećanja o udvostručenju cilja elektrifikacije na 46% do 2040. kao jedan od načina smanjenja troškova uvoza fosilnih goriva za 260 milijardi eura godišnje. No, da bi se postigao taj cilj, blok mora masovno ulagati u mreže i skladištenje energije. - Moramo udvostručiti našu pristupačnu i domaću čistu energiju. Bilo da se radi o obnovljivim izvorima energije i nuklearnoj energiji. Ili biometanu i drugima. Tehnološki neutralno. Ali moraju nam dati neovisnost - rekla je von der Leyen.
Također je pozvala Europljane da se „suprotstave” snagama koje nastoje iskoristiti svakodnevne brige – poput ratova, globalne konkurencije i disruptivnih tehnologija – kao oružje kako bi „unijele razdor među nas”. - Vodi se bitka narativa s ciljem slabljenja povjerenja u Europu i paraliziranja naših demokracija. To vidimo u jačanju ekstremizma, gubitku nijansiranog pristupa, pa čak i u načinu na koji se međusobno odnosimo - kazala je.
- Stoga je naš izbor jasan. Želimo li snažnu i neovisnu Europu koja u ovom svijetu brani svoje vrijednosti? Želimo li se ujediniti oko europske ideje da zajedno možemo odlučivati o vlastitoj sudbini? Ili ćemo dopustiti da naše demokracije potkopavaju posrednici i marionete autoritarnih režima? - poručila je.
Von der Leyen pritom izrijekom spominje ultranacionaliste, protivnike Europe, rusko uplitanje i dezinformacije kao aktere koji nastoje podijeliti Uniju. - Imena mogu biti različita, ali cilj je isti. Oni preziru naše vrijednosti i žele razbiti naše europsko jedinstvo. Zato se ne samo suprotstavimo tome, već se i zajedno borimo za našu europsku ideju - zaključuje.
Pozvala je Kinu da ubrza pregovore o ponovnoj uspostavi ravnoteže u trgovinskim odnosima između Bruxellesa i Pekinga. - Budimo jasni: iskoristit ćemo sva raspoloživa sredstva kako bismo ponovno uspostavili ravnotežu u našim odnosima. Riječi su dobre, ali djela su bolja - objasnila je. Podsjetila je da trgovinski deficit s Kinom sada iznosi milijardu eura dnevno. - Situacija je dosegnula kritičnu točku - dodala je. - Neki kažu da se nazire drugi 'kineski šok'. No, on je već tu. Vidljiv je u našim zajednicama i tvornicama diljem Unije. Dovodi do deindustrijalizacije u europskim industrijskim središtima. To je neodrživo - poručuje.
Nakon dramatičnog ljeta obilježenog snažnim toplinskim valovima, gubitkom tisuća hektara površine u šumskim požarima te zatvaranjem nuklearnih elektrana u Mađarskoj i Rumunjskoj zbog niskog vodostaja Dunava, von der Leyen je predstavila novu Savez za klimatsko osiguranje.
- Danas je u Europi samo oko 25 % gubitaka uzrokovanih katastrofama pokriveno privatnim osiguranjem. To znači da nacionalni proračuni prečesto postaju osiguravatelj u krajnjoj nuždi. Moramo djelovati kako bismo uklonili taj jaz - rekla je.
Europska komisija predstavit će "Europski plan za toplinske valove" nakon što su rekordne vrućine, šumski požari i sve intenzivnije vrijeme otkrili ranjivosti bloka, a znanstvenici tvrde da je Europa kontinent koji se najbrže zagrijava. -Ovo ljeto se ne smije ponoviti. Zato ćemo uskoro predstaviti i Europski plan za toplinske valove. Trebamo bolje sustave ranog upozorenja i bolju zdravstvenu pripremljenost. Trebamo urbanu prilagodbu i hlađenje. I moramo podržati najugroženije - poručila je. Von der Leyen prepoznaje da prilagodba klimatskim promjenama postaje neposredni ekonomski i javnopolitički izazov, a ne dugoročni ekološki problem.
Suradnja s Kanadom
- Mark, tvoja prisutnost ovdje simbol je trajnog prijateljstva između naših naroda. Naše kulturne, povijesne i osobne veze duboko su utkane u tkivo naših društava. A zahvaljujući CETA-i, naša trgovina robom porasla je za 75 posto u manje od desetljeća. To pokazuje snagu naših trgovinskih sporazuma. Svijet gledamo istim očima: od umjetne inteligencije do klimatskih promjena, od Arktika do geopolitike. I stajali smo zajedno: oko Ukrajine, obrane, sirovina i opskrbnih lanaca. Ali iznad svega, dragi Mark, Europa i Kanada vjeruju u demokraciju. Da moć ne pripada najsnažnijima, najbogatijima ili najglasnijima, nego svima nama. Da demokracije imaju slobodu izabrati s kim će surađivati. Stoga dobrovoljno udružujemo snage. Prijeći ćemo s CETA-e na Savez za budućnost. Kako bismo stvorili zajednički prostor blagostanja i gospodarske sigurnosti. Radit ćemo na inteligentnoj proizvodnji. Stvorit ćemo tehnološki savez. Integrirat ćemo obrambene industrijske baze. Učinit ćemo Arktik vodećim zajedničkim projektom. Radit ćemo na energiji, kritičnim mineralima i baterijama. Na umjetnoj inteligenciji, kvantnim tehnologijama, kibernetičkoj i gospodarskoj sigurnosti. To nije partnerstvo protiv bilo koga drugoga, nego za našu zajedničku snagu. Ukratko, želimo odnos s Kanadom podići na najvišu moguću razinu. Dragi Mark, rekla sam da hitno moramo ponovno osmisliti naša partnerstva. Zato bih željela raditi s tobom. Dijelimo jedan ocean, jedan skup vrijednosti, jedan način gledanja na svijet. A sada ćemo izgraditi i našu zajedničku budućnost, hvala ti što si ovdje. Zato želim da svi mi otvorimo vrata Kanadi da postane prva pridružena članice Europske unije - rekla je predsjednica EK nakon čega je uslijedio pljesak zastupnika.
Odgovor na prijetnje
- Europska vjera u suradnju uvijek je bila vođena mirom. To je naš raison d'être, razlog našeg postojanja. Danas je taj mir ugrožen. Ruski agresorski rat protiv Ukrajine bjesni, a prijetnje se gomilaju na našem tlu. Samo ovog tjedna vidjeli smo to u Litvi. Pokušaj napada dronom u Leipzigu najnoviji je dokaz. Moramo biti jasni o tome što je to bilo. Napad u kojem je korišten materijal vojne kvalitete, koji su izveli ruski operativci na europskom tlu. Napad ne samo na jednu državu članicu, nego protiv cijele naše Unije. I, poštovani zastupnici, to nećemo dopustiti. Ne bismo trebali imati nikakvih iluzija o tome što se ovdje događa: hibridne prijetnje s kojima se Europa suočava sve su manje hibridne i sve manje samo prijetnje. Kibernetički napadi ili sabotaže, podmetanje požara ili upadi dronovima svakoga dana postaju intenzivniji. Stoga, kako raste razina prijetnje, mora rasti i europska pripravnost - rekla je.
Dodala je kako će predložiti novu Europsku sigurnosnu strategiju te da već 'imamo mnoge alate' te da se 'jača rad s NATO-om'.
- Europa treba vlastiti priručnik za odgovor na hibridne prijetnje. Hitno nam treba konsenzus o tome kako odgovoriti na određene incidente. One koji ostaju ispod praga oružane agresije, ali jasno ugrožavaju našu nacionalnu sigurnost. Drugim riječima, mehanizam koji bi nadopunjavao NATO-ov 'članak 4.'. Vjerujem da je vrijeme za vlastiti europski članak 4. ili Protokol za sigurnosne izvanredne situacije. Kada bi ga aktivirala jedna država članica, sve bi se države članice sastale kako bi koordinirale europski odgovor, kako bi odvratile daljnju eskalaciju i ublažile posljedice. I vjerujem da moramo otići još dalje - poručila je.
- Nagli rast obrambene potrošnje doveo je do rekordnih razina ulaganja u naše sposobnosti i snage. Novi zajednički projekti počinju se ostvarivati i trošimo više na europske proizvode nego ikada prije. Veće narudžbe za našu industriju, veća interoperabilnost i veće ekonomije razmjera. Sada taj pristup moramo podići na sljedeću razinu. Rat u Ukrajini pokazao nam je važnost strateških omogućitelja. To su ključna sredstva potpore i multiplikatori snaga na koje se oslanja svaka vjerodostojna obrana. Od protuzračne i proturaketne obrane do strateškog transporta i nadopunjavanja gorivom u zraku. Od svemira do kibernetičkog prostora - kazala je poručujući kako će 'Europa braniti svaki pojedini četvorni metar svojeg teritorija'.
- Znamo da će nadolazeća zima biti teška za Ukrajinu. Ali također znamo da sjevernokorejski projektili i ruski dronovi ne mogu slomiti ukrajinski duh otpora. Jer Ukrajinci se bore za nešto. Bore se za opstanak svoje države, svoj identitet i svoju slobodu. A bore se i za našu slobodu i naše samoodređenje. Naša zadaća ostaje podržati Ukrajinu u tome najbolje što možemo - izjavila je. Smatra da pritisak na Rusiju mora nastaviti rasti. - To ne zahtijeva uvijek nove sankcije, nego prije svega provedbu postojećih. Naše sankcije bole. One stavljaju rusko gospodarstvo pod golem pritisak. Rusija pokušava sve kako bi ih zaobišla. Zato moramo zatvoriti svaku rupu - objašnjava.
Snažno je osudila pogreb ratnog zločinca Ratka Mladića, koji je pokopan uz državne počasti, ističući da veličanju ratnih zločinaca nema mjesta u Europskoj uniji. - Veličanje ratnih zločinaca jednostavno nema mjesta u Europskoj uniji. Sve žrtve ratova u bivšoj Jugoslaviji zaslužuju da ih se pamti, a sve njihove obitelji zaslužuju naše suosjećanje - rekla je i dodala: 'Bila sam užasnuta slikama s pogreba Ratka Mladića u Beogradu prošli tjedan. Počinio je najstrašnije zločine protiv čovječnosti', kazala je šefica izvršnog tijela EU-a ističući da se o europskim vrijednostima ne može pregovarati.
Von der Leyen je rekla da je budućnost Ukrajine, Moldavije i zemalja zapadnog Balkana u Europskoj uniji te najavila da će Komisija uskoro predložiti “planove za kandidate koji su postigli najveći napredak”. Također je rekla da će se proces pristupanja i dalje temeljiti na zaslugama.
Zabrana društvenih mreža za djecu
- Komisija sutra predlaže EU KIDS ACT. Zauzet ćemo postupan i diferenciran pristup. Svaka dobna skupina ima svoje specifične osjetljivosti. Stoga će za svaku od njih postojati prilagođena razina zaštite. Nema društvenih mreža za djecu mlađu od 13 godina. Nema osobnih računa za djecu mlađu od 15 godina. To znači da će djeca u dobi od 13 do 15 godina moći koristiti samo „mini račune” koje postavljaju i nadziru roditelji, uz ograničene značajke i vremenska ograničenja. Za dobnu skupinu od 15 do 18 godina, platforme će biti obvezne primjenjivati načela sigurnog dizajna. Svjesna sam da mnogi smatraju moć velikih tehnoloških kompanija prevelikom i nezaustavljivom. Ne slažem se s tim. Ne moramo prihvaćati značajke koje izazivaju ovisnost. Ne moramo prihvaćati da se djecu uvlači u sadržaje koji su sve ekstremniji. Ne moramo prihvaćati da se fotografije djevojčica koriste za stvaranje seksualiziranih slika pomoću umjetne inteligencije. Stoga mijenjamo pravila o teretu dokazivanja. Platforme će morati dokazati da su sigurne. Jer ovdje nije riječ o tome da maloljetnici pristupaju društvenim mrežama, već o tome kada i kako dopuštamo društvenim mrežama da dopru do maloljetnika. Europa ima moć djelovati. Mi smo ti koji određujemo pravila, a ne velike tehnološke kompanije. No, nisu ugroženi samo maloljetnici. Dizajn koji izaziva ovisnost, primjerice, šteti svima. Zato nam je potreban širi okvir – Zakon o digitalnoj pravednosti - poručila je Ursula von der Leyen.