Vijeće ministara BiH je na prijedlog Ministarstva vanjskih poslova nedavno ukinulo vize za nekoliko zaljevskih zemalja, čemu se protivi Europska unija koja je u nekoliko navrata prosvjedovala što ova zemlja ne slijedi njezinu viznu politiku. Te zadaće su i dio integracijskog procesa BiH prema Europskoj uniji. Na nedavnoj sjednici donesena je i odluka o uvođenju obveza posjedovanja viza za ulazak, izlazak, tranzit i boravak državljana Države Kuvajt na teritoriju BiH, počevši od 1. listopada ove godine. No, i dalje se omogućuje bezvizni režim za državljane Kraljevine Bahrein, Sultanata Oman i Kraljevine Saudijske Arabije za vrijeme turističke sezone od 1. lipnja do 30. rujna tijekom kalendarske godine u trajanju do 30 dana.
Zbog srpskih, ali ponajprije i bošnjačkih ministara BiH ne uvodi vize za Tursku, Kinu i Rusiju, ali i Saudijsku Arabiju, Azerbajdžan, Oman i Katar. Međutim, unatoč višestrukim upozorenjima, BiH nastavlja voditi samostalnu politiku, osobito kada je riječ o muslimanskim zemljama Zaljeva.
Obveze SSP-a
Ključno je napomenuti da na održavanju bezviznog režima s tim državama posebno inzistiraju bošnjački ministri u Vijeću ministara, pozivajući se na gospodarske koristi, religijsku povezanost te turistički potencijal. No, ponajprije zbog političkog straha da ih se ne bi i oko toga pitanja prozvalo izdajnicima. Europska komisija, međutim, sve češće upozorava da BiH mora u cijelosti uskladiti svoju viznu politiku s EU pravilima, posebno jer je to obveza sadržana u Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju (SSP), kao i nužan korak prema ispunjavanju uvjeta za članstvo. Nepridržavanje europskih viznih pravila moglo bi dovesti do ozbiljnih posljedica - uključujući i suspenziju bezviznog režima za građane BiH, što bi im onemogućilo slobodno putovanje u zemlje EU-a. Prema pravilima Unije, BiH bi trebala uvesti vizni režim za sve one države čiji građani trebaju vizu za ulazak u EU. To uključuje Rusiju, Kinu, Tursku, ali i Saudijsku Arabiju, Azerbajdžan, Katar i Oman. No, BiH zadržava liberalniji pristup, opravdavajući to regionalnom politikom i strateškim interesima. Ipak, iza europske zabrinutosti ne stoji samo birokratski zahtjev za usklađivanje već i konkretni sigurnosni razlozi. EU upozorava na moguće zloupotrebe liberalnog viznog režima koje mogu rezultirati ilegalnim migracijama. Raniji slučaj ukidanja viza za Iran i uspostavljanja izravne zrakoplovne linije s Beogradom također je doveo do povećanog migracijskog pritiska, što se pokušava izbjeći novim pristupom migracijskom menadžmentu. Zbog toga Europska komisija zahtijeva da BiH hitno poduzme mjere i postavi jasne kriterije za ulazak građana trećih zemalja, uključujući i uvođenje viza gdje je to potrebno. Usto, sugerira se modernizacija sustava, primjerice uvođenje online aplikacija za izdavanje viza, elektroničkih sustava ili mogućnosti dobivanja viza u zračnim lukama kako bi se zadržao turistički interes, ali i zaštitila sigurnost granica. Na političkoj razini vizna politika sve više razotkriva unutarnje razlike u BiH. Dok hrvatski ministri u Vijeću ministara nastoje slijediti europski smjer, bošnjački i srpski ministri smatraju kako je važno zadržati dobru suradnju s muslimanskim i pravoslavnim zemljama.
Sigurnosni rizik
Njihova inicijativa za sezonsko ukidanje viza, kao i popuštanje prema određenim zemljama, temelji se na pretpostavci da BiH ima poseban interes u održavanju tih odnosa - od investicija do turizma.
Međutim, Bruxelles sve manje ima razumijevanja za takva odstupanja. Nedavno su iz Europske komisije poručili kako očekuju “potpuno usklađivanje vizne politike BiH s EU popisom trećih zemalja za koje su potrebne vize, osobito onih koje predstavljaju migracijske ili sigurnosne rizike”.
Također se traži učinkovitija koordinacija granične kontrole i sustava azila. U konačnici BiH je suočena s jasnim izborom: ostati na europskom putu uz pridržavanje obveza ili riskirati ozbiljne političke i sigurnosne posljedice zbog kratkoročnih popuštanja prema strateškim partnerima iz Zaljeva. Vrijeme za balansiranje istječe, a vizna politika postaje sve više lakmus-papir europske ozbiljnosti BiH.