EU traži hitno usklađivanje

Vizna politika BiH s Europom žrtva je turizma iz muslimanskih zemalja Zaljeva i politike “izdaje”

granica
29.06.2025.
u 19:05

Europska komisija traži usklađivanje vizne politike BiH s EU pravilima, a bošnjački i srpski ministri tvrdoglavo slabe vizni režim sa zemljama Zaljeva, Rusijom, Turskom

Vijeće ministara BiH je na prijedlog Ministarstva vanjskih poslova nedavno ukinulo vize za nekoliko zaljevskih zemalja, čemu se protivi Europska unija koja je u nekoliko navrata prosvjedovala što ova zemlja ne slijedi njezinu viznu politiku. Te zadaće su i dio integracijskog procesa BiH prema Europskoj uniji. Na nedavnoj sjednici donesena je i odluka o uvođenju obveza posjedovanja viza za ulazak, izlazak, tranzit i boravak državljana Države Kuvajt na teritoriju BiH, počevši od 1. listopada ove godine. No, i dalje se omogućuje bezvizni režim za državljane Kraljevine Bahrein, Sultanata Oman i Kraljevine Saudijske Arabije za vrijeme turističke sezone od 1. lipnja do 30. rujna tijekom kalendarske godine u trajanju do 30 dana.

Zbog srpskih, ali ponajprije i bošnjačkih ministara BiH ne uvodi vize za Tursku, Kinu i Rusiju, ali i Saudijsku Arabiju, Azerbajdžan, Oman i Katar. Međutim, unatoč višestrukim upozorenjima, BiH nastavlja voditi samostalnu politiku, osobito kada je riječ o muslimanskim zemljama Zaljeva.

Obveze SSP-a

Ključno je napomenuti da na održavanju bezviznog režima s tim državama posebno inzistiraju bošnjački ministri u Vijeću ministara, pozivajući se na gospodarske koristi, religijsku povezanost te turistički potencijal. No, ponajprije zbog političkog straha da ih se ne bi i oko toga pitanja prozvalo izdajnicima. Europska komisija, međutim, sve češće upozorava da BiH mora u cijelosti uskladiti svoju viznu politiku s EU pravilima, posebno jer je to obveza sadržana u Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju (SSP), kao i nužan korak prema ispunjavanju uvjeta za članstvo. Nepridržavanje europskih viznih pravila moglo bi dovesti do ozbiljnih posljedica - uključujući i suspenziju bezviznog režima za građane BiH, što bi im onemogućilo slobodno putovanje u zemlje EU-a. Prema pravilima Unije, BiH bi trebala uvesti vizni režim za sve one države čiji građani trebaju vizu za ulazak u EU. To uključuje Rusiju, Kinu, Tursku, ali i Saudijsku Arabiju, Azerbajdžan, Katar i Oman. No, BiH zadržava liberalniji pristup, opravdavajući to regionalnom politikom i strateškim interesima. Ipak, iza europske zabrinutosti ne stoji samo birokratski zahtjev za usklađivanje već i konkretni sigurnosni razlozi. EU upozorava na moguće zloupotrebe liberalnog viznog režima koje mogu rezultirati ilegalnim migracijama. Raniji slučaj ukidanja viza za Iran i uspostavljanja izravne zrakoplovne linije s Beogradom također je doveo do povećanog migracijskog pritiska, što se pokušava izbjeći novim pristupom migracijskom menadžmentu. Zbog toga Europska komisija zahtijeva da BiH hitno poduzme mjere i postavi jasne kriterije za ulazak građana trećih zemalja, uključujući i uvođenje viza gdje je to potrebno. Usto, sugerira se modernizacija sustava, primjerice uvođenje online aplikacija za izdavanje viza, elektroničkih sustava ili mogućnosti dobivanja viza u zračnim lukama kako bi se zadržao turistički interes, ali i zaštitila sigurnost granica. Na političkoj razini vizna politika sve više razotkriva unutarnje razlike u BiH. Dok hrvatski ministri u Vijeću ministara nastoje slijediti europski smjer, bošnjački i srpski ministri smatraju kako je važno zadržati dobru suradnju s muslimanskim i pravoslavnim zemljama.

Sigurnosni rizik

Njihova inicijativa za sezonsko ukidanje viza, kao i popuštanje prema određenim zemljama, temelji se na pretpostavci da BiH ima poseban interes u održavanju tih odnosa - od investicija do turizma.

Međutim, Bruxelles sve manje ima razumijevanja za takva odstupanja. Nedavno su iz Europske komisije poručili kako očekuju “potpuno usklađivanje vizne politike BiH s EU popisom trećih zemalja za koje su potrebne vize, osobito onih koje predstavljaju migracijske ili sigurnosne rizike”.

Također se traži učinkovitija koordinacija granične kontrole i sustava azila. U konačnici BiH je suočena s jasnim izborom: ostati na europskom putu uz pridržavanje obveza ili riskirati ozbiljne političke i sigurnosne posljedice zbog kratkoročnih popuštanja prema strateškim partnerima iz Zaljeva. Vrijeme za balansiranje istječe, a vizna politika postaje sve više lakmus-papir europske ozbiljnosti BiH.

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije

Kupnja

Pretplata