"Izbor Željka Komšića za člana Predsjedništva BiH je produbio sukobe i nepovjerenje među narodima u BiH", rekao je Zdenko Ćosić, izaslanik HDZ-a BiH u Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, u emisiji Danu uživo na N1.
Govoreći o trenutnoj političkoj situaciji u BiH, blokadama u Domu naroda BiH, europskom putu zemlje i nadolazećim izborima, Ćosić je rekao da Bosna i Hercegovina trpi ozbiljne posljedice zbog neusvajanja važnih zakona, ali je i upozorio da političke napetosti dodatno kompliciraju odnose među narodima.
Komentirajući prekid prošlotjedne sjednice Doma naroda nakon što su izaslanici SNSD-a napustili sjednicu i time probili kvorum, Ćosić je rekao da ne može govoriti o motivima njihovog odlaska, ali smatra da su posljednje sjednice ipak pokazale određeni napredak u radu državnog parlamenta. „Iskreno, ne mogu govoriti o pravim razlozima i motivima zašto su moje kolege iz SNSD-a napustile sjednicu, uskratile kvorum kada je spomenuti zakon bio na dnevnom redu. Sigurno će to reći“, rekao je Ćosić. Dodao je da je nakon višemjesečnih blokada i međusobnih optužbi postignut određeni napredak.
„Nakon dugog vremena, višemjesečnih blokada i javnog nadmudrivanja tko je odgovoran, a tko nije za tu blokadu, imali smo uspješnu sjednicu na kojoj je usvojen vrlo važan zakon, nazovimo ga europskim zakonom“, rekao je Ćosić.
Rekao je da očekuje nastavak rada Doma naroda i donošenje zakona koji su važni za Bosnu i Hercegovinu.
„Očekujem da ćemo uskoro imati još sjednica Doma naroda i da one neće završiti prije nego što počnu. Odnosno, da će se usvojiti neki zakoni, da će se malo promijeniti pristup zastupnika i da će unutar samog kolegija biti više slaganja oko usuglašavanja dnevnog reda“, rekao je.
Ćosić je također potvrdio da izaslanci HDZ-a BiH nisu ostali na nastavku sjednice nakon što je SNSD napustio sjednicu, ali tvrdi da nije bilo dogovora između dvije stranke koje stoje iza toga. "Osobno sam sreo gospodina Špirića u hodniku kada sam išao prema dvorani i pitao sam ga hoće li biti nastavka. Rekao je da se neće vratiti", rekao je.
Na pitanje postoji li neki zajednički dogovor između HDZ-a i SNSD-a, odgovorio je: "Nije bilo dogovora u smislu zajedničkog nastupa."
Bez ovih zakona, završili bismo na sivoj listi
Govoreći o zakonima koje BiH mora usvojiti kako bi izbjegla sivu listu Moneyvala, Ćosić je rekao da nitko ne može jamčiti da će ono što je do sada usvojeno biti dovoljno, ali smatra da bi situacija bila puno ozbiljnija da određeni zakoni nisu prošli parlamentarnu proceduru. „Ne možemo i nitko ne može jamčiti da će to biti dovoljno da se izbjegne siva lista, ali ovo je jedan od uvjeta koje smo ispunili i da to nismo učinili, onda bismo gotovo sigurno mogli reći da bi se Bosna i Hercegovina našla na sivoj listi Moneyvala“, rekao je Ćosić.
Dodao je da očekuje usvajanje i drugih važnih zakona. „Očekujem da će se usvojiti i preostali, posebno oni koje nazivamo važnim zakonima, o kojima ovisi hoćemo li biti na sivoj listi, o kojima ovisi hoćemo li dobiti sredstva iz Plana razvoja i tako dalje“, rekao je.
Govoreći o zakonu o nezakonito stečenoj imovini, Ćosić je rekao da ne želi nagađati da političari blokiraju zakon zbog vlastitih interesa. „To je jedno, da tako kažem, objašnjenje koje je javno najprihvatljivije“, rekao je komentirajući tvrdnje da mnogi političari ne žele zakon koji bi mogao otvoriti pitanje njihove imovine.
Dodao je da ipak vjeruje da postoje „konkretni razlozi“ zašto se zakon ne usvoji.
Štetu zbog neusvajanja zakona o tržištu električne energije
Ćosić se osvrnuo i na zakon o regulatoru prijenosa i tržištu električne energije, upozoravajući da Bosna i Hercegovina već trpi ozbiljne ekonomske posljedice zbog njegovog neusvajanja.
„Bosna i Hercegovina trpi i pretrpjet će, ako se ovaj zakon ne usvoji, sigurno štetu, posebno na temelju plaćanja, nazovimo to tako, poreza na CO2 na izvoz električne energije, koji su ponekad veći od same cijene električne energije“, rekao je.
Posebno je govorio o sporu oko sjedišta burze električne energije, za koje je izvorni nacrt zakona predviđao Mostar.
„Onaj tko je tražio promjenu predloženog, dogovorenog sjedišta morao bi objasniti zašto je Mostar sporan“, rekao je.
Naglasio je da HDZ BiH naknadno nije inzistirao na Mostaru, već da je to rješenje već bilo sadržano u prijedlogu Vijeća ministara.
„Inače, ne bi bilo uključeno u tekst zakona koji je predložilo Vijeće ministara“, rekao je Ćosić za N1.
BHRT ne može trajno biti na proračunu
Govoreći o proračunu institucija BH i mogućem financiranju BHRT-a iz državnog proračuna, Ćosić je rekao da to ne može biti trajno rješenje. „Prije svega, treba reći da ovo nije rješenje, da se razumijemo“, rekao je.
Međutim, priznao je da je HDZ spreman podržati takvu opciju kao što je privremena pomoć javnoj službi.
„Iako smo pokazali političku dobru volju kao neku vrstu hitnog rješenja, tako reći, rješenje za gašenje požara. Jer javni RTV servis ne može biti na proračunu, zna se kako se financira“, rekao je.
„Optužbe da Schmidt radi za Hrvate su neutemeljene“
Ćosić se osvrnuo i na odlazak visokog predstavnika Christiana Schmidta, ali i na optužbe koje godinama dolaze od dijela političke javnosti da radi u interesu Hrvata u BiH.
„Mislim da su to potpuno neutemeljene procjene“, rekao je.
Podsjetio je na prosvjede ispred OHR-a i optužbe koje su dolazile protiv Schmidta.
„To nikada nije potkrijepljeno, osim ako se ne može nazvati radom za hrvatske interese, što je spriječilo izborne manipulacije da preuzmu Federalni dom naroda“, rekao je.
Govoreći o zahtjevima SNSD-a za poništenje Schmidtovih odluka, Ćosić je rekao da takvi zahtjevi nisu realni.
„Mislim da nisu realni, pogotovo jer se u takvom zahtjevu spominju samo odluke visokog predstavnika“, rekao je.
Treći entitet
Komentirajući sve češće priče o trećem entitetu uoči izbora, Ćosić tvrdi da HDZ nikada nije gradio kampanje na toj temi.
„Vidite, ako biste pažljivo analizirali ove protekle izborne cikluse, vrlo lako ćete doći do zaključka da HDZ nikada nije mobilizirao svoje birače na priči o trećem entitetu“, rekao je.
Smatra da se pitanje trećeg entiteta često koristi za stvaranje antagonizma prema Hrvatima.
„Javna hajka i napadi na takav hrvatski politički stav nisu u biti napad na taj stav, već napad na tumačenje koje sami napadači iznose kako bi potom mobilizirali svoje biračko tijelo na tome“, izjavio je Ćosić, dodajući da se „mržnja usmjerava prema svemu što ima hrvatski predznak“.
„Komšićev izbor produbio je sukobe“
Ćosić se osvrnuo i na kandidaturu Zdenka Lučića za člana Predsjedništva BiH uz podršku Hrvatske petorke, navodeći da svaki novi kandidat smanjuje šanse za izbor „legitimnog člana Predsjedništva“.
„Realno je da svaki novi kandidat smanjuje mogućnost, s obzirom na hrvatsko biračko tijelo, smanjuje mogućnost izbora legitimnog člana Predsjedništva BiH“, tvrdi Ćosić.
Govoreći o Željku Komšiću i mogućnosti da bude ponovno izabran glasovima Bošnjaka, Ćosić je rekao da je takva politika štetna za BiH. „Svatko tko racionalno razmišlja trebao bi pogledati što je Bosna i Hercegovina dobila izborom Komšića na takav način. Ništa. Naprotiv, dobili su produbljivanje sukoba, dobili su nepovjerenje među ljudima, među narodima, to nikako nije dobro za Bosnu i Hercegovinu“, rekao je.
Komentirajući izjave o mogućem odnosu snaga u Predsjedništvu BiH „2:1 za Bosnu i Hercegovinu“, Ćosić je upitao:
„Dakle, postavlja se pitanje: protiv koga igra Bosna i Hercegovina, ako koristimo taj sportski izraz?“.
Otvori KEKS Pay
