BiH, za razliku od zemalja Zapada, vrlo malo ulaže u prevenciju bolesti. Nažalost, mi se najviše bavimo komplikacijama bolesti, što često zahtijeva ogromna sredstva, a kvaliteta života pacijenata značajno je narušena. Hercegovačko-neretvanska županija uskoro počinje s kontrolom stanja bubrega prilikom vađenja običnih krvnih nalaza za sve pacijente. Bubrezi obično ne bole, i to je najveći problem jer se pacijenti ne javljaju na preglede. Stoga je jedan ovakav projekt iznimno važan, kako za građane tako i za zdravstveni sustav. Tim povodom prof. dr. sc. Monikom Tomić, spec. interne medicine, subspecijalisticom nefrologinjom, predstojnicom Klinike za unutarnje bolesti s Centrom za dijalizu SKB-a Mostar govorila je za Večernji list BiH.
Koliko su bubrežne bolesti raširene na području koje gravitira SKB-u Mostar?
- Najčešći uzroci kronične bubrežne bolesti su šećerna bolest, povišeni krvni tlak, glomerulonefritisi (posebne bolesti bubrega u kojima dolazi do upale malih dijelova bubrega koji filtriraju krv glomerula), intersticijski nefritisi (upale drugih malih dijelova bubrega - kanalića i okolnih struktura), policistična nasljedna bolest bubrega, opstrukcija mokraćnog sustava (kada postoji smetnja otjecanja mokraće odvodnim kanalima, najčešće prouzročena uvećanom prostatom kod muškaraca, kamencima, tumorima, vezikoureteralnim refluksom) i ponavljajuće bakterijske upale bubrega. Većina bolesnika koja kreće na dijalizu nije ni znala da ima bubrežnu bolest, nije se zbog nje liječila te se suočila s bubrežnom slabošću tek koji mjesec prije nego što je započeto liječenje hemodijalizom ili peritonejskom dijalizom. Gubitak bubrežne funkcije najčešće nastaje zbog šećerne bolesti. Trećina bolesnika koji moraju ići na dijalizu kako bi preživjeli izgubila je bubrege zbog šećerne bolesti. Bubrege i druge organe uništava i ona šećerna bolest koja prividno ne izaziva velike poteškoće, kod koje šećer u krvi ne mora biti jako povišen, koja se ne liječi inzulinom, pa čak i ona koja nije liječena tabletama. Zna se dogoditi da se šećerna bolest otkrije istodobno kad i bubrežno zatajenje, a da bolesnik za nju prethodno nije ni znao. To ne znači da šećerne bolesti nije bilo ranije, ali njezini znakovi nisu bili prepoznati ili su zanemarivani, a pacijent nije radio rutinske laboratorijske nalaze. Da bi šećerna bolest uništila bubrege, potrebno je otprilike dvadeset godina. Dugogodišnji povišen krvni tlak, osobito slabo ili nikako liječen, postupno oštećuje bubrege i onemogućava njihov normalan rad. Povišen krvni tlak ne izaziva tegobe i ne upozorava bolesnika na potrebno liječenje dok ne napravi trajnu štetu na bubrezima, srcu, mozgu. Zbog toga što je hipertenzija bezbolna, česta i trajna, mnogi zanemare liječenje hipertenzije. Osobito malo osoba provodi upute o zdravom načinu života, što je ključan dio liječenja hipertenzije. Sve je više pretilih osoba, a pretilost je glavni uzrok povišenog krvnog tlaka. Nažalost, osobe koje imaju povišen krvni tlak lijekove počnu redovito uzimati tek kad imaju tegobe zbog oštećenja srca, mozga ili krvnih žila. Rizični čimbenici koji povećavaju sklonost nastanka kronične bubrežne bolesti su nereguliran šećer u krvi, nereguliran krvni tlak, povišene vrijednosti masnoća u krvi, ateroskleroza, pušenje, pretilost, prirođena ili stečena smanjena bubrežna masa, starija životna dob i postojanje bubrežne bolesti u obitelji.
Koliko je pacijenata koji su trenutačno na dijalizi?
- U Sveučilišnoj kliničkoj bolnici Mostar na hemodijalizi imamo 75 pacijenata, a na peritonejskoj dijalizi sedam pacijenata.
Koji su prvi simptomi bubrežnih bolesti?
- Veliki broj ljudi živi s nekom bolesti bubrega, a da to i ne zna, dok same simptome pripisuju nekim drugim stanjima. No, također dio oboljelih nema gotovo nikakvih simptoma sve do kasnog stadija, kada bubrezima počinje zatajivati funkcija. Bolest bubrega često se dijagnosticira prilično kasno - kad bubrezi već mogu biti ozbiljno oštećeni. Simptomi bolesti bubrega mogu biti prilično neodređeni dugo vremena. Izraz "tihi ubojica" obično se odnosi na visoki krvni tlak, ali mnogi stručnjaci vjeruju kako bolest bubrega zaslužuje sličnu oznaku. Kronična bubrežna bolest ne boli, ona tiho oštećuje bubrege i stvara simptome tek kad su bubrezi gotovo potpuno "potrošeni". Najčešći simptomi su umor, nedostatak energije, poteškoće s koncentracijom, problem sa spavanjem, suha koža koja svrbi, potreba za češćim mokrenjem, krv u urinu, pjenušav urin, "vrećice" oko očiju, natečeni gležnjevi i stopala, slab apetit, grčevi u mišićima, povišen krvni tlak koji se teško kontrolira.
Koje su posljedice zatajenja bubrega i kakva je kvaliteta života pacijenata na dijalizi?
- Zatajenje bubrega razvrstano je u pet stadija. Oni se kreću od vrlo blagih simptoma (stadij 1) do potpunog zatajenja bubrega (stadij 5). Simptomi i komplikacije povećavaju se kako stadiji napreduju. U petom stadiju potrebno je bolesnika liječiti nekim oblikom nadomjesne terapije, dijalizom ili transplantacijom bubrega. Kronična bubrežna bolest nije samo rizik za propadanje bubrega i potrebu liječenja dijalizom. Mnogo je veći rizik prerane smrti bolesnika koji imaju smanjen rad bubrega. Bolest bubrega pogoršava bolesti krvnih žila, srca i mozga, smanjuje kvalitetu života i povećava rizik smrti za više od 10 puta. Za dijaliznog bolesnika jako je važno nastaviti raditi, a uskladiti dijalizu i poslovne obveze često nije lako, posebice u BiH. Moguće je voditi aktivan poslovni život pod uvjetom da se zdravlje pacijenta i uvjeti rada poslože. Jako je važna prehrana pacijenata na dijalizi, kao i unos tekućine. Potrebno se priviknuti na novi način života, pridržavati se uputa i ostvarivati dobru komunikaciju s medicinskim timom, što stvara dobre preduvjete za bolju kvalitetu života, a što je svakako jedan od prioriteta za osobe na dijalizi.
Ako se bolest navrijeme prepozna i liječi, može li se spriječiti otkazivanje bubrega?
- Od iznimne je važnosti navrijeme otkriti i liječiti osnovni uzrok koji je doveo do oboljenja bubrega kako bi se usporilo napredovanje do završnih stadija i očuvala što bolja kvaliteta života te tako smanjili i spriječili pobol i smrtnost. Otkrivanjem kronične bubrežne bolesti u ranim stadijima (od mogućih pet) te pravodobnim liječenjem, koje uključuje liječenje arterijske hipertenzije, regulaciju glikemije, liječenje anemije i poremećaja mineralnog metabolizma, može se usporiti razvoj kronične bubrežne bolesti i povećati kvaliteta života bolesnika, što u konačnici rezultira i značajnim uštedama unutar zdravstvenog sustava, na korist svih bolesnika i zdravstvenih djelatnika. Ako se ne liječi, u većini slučajeva zatajenje bubrega će napredovati u završnu fazu bubrežnog zatajenja, kada nam preostaje jedino liječenje nekim oblikom dijalize ili transplantacija bubrega. Redoviti pregledi kod obiteljskog liječnika, s periodičnom kontrolom arterijskog tlaka i šećera te osnovnom paletom krvnih pretraga i pregledom mokraće način su pravodobnog otkrivanja potencijalnih čimbenika rizika i bolesti bubrega.
Ministarstvo zdravstva, rada i socijalne skrbi HNŽ-a u suradnji sa Zavodom zdravstvenog osiguranja HNŽ-a pokrenulo je projekt ranog otkrivanja bubrežne bolesti. Možete li nam malo više reći o projektu i načinu njegove provedbe?
- Moram pohvaliti da je ideja za pokretanje projekta ranog otkrivanja bubrežnih bolesti krenula od Ministarstva zdravstva, rada i socijalne skrbi HNŽ-a na čelu s ministrom dr. sc. Goranom Opsenicom, a projekt je financirala Vlada HNŽ-a. Projekt je prihvatio Zavod zdravstvenog osiguranja HNŽ-a na čelu s gospodinom Radom Bošnjakom i u suradnji s nefrolozima SKB-a Mostar. S izradom projekta počelo se prošle godine i očekujemo njegovu provedbu već sljedeći mjesec. Naime, kronično zatajenje bubrega dijagnosticira se krvnim pretragama te je izrađena aplikacija u kojoj, kada se unesu parametri bubrežne funkcije, uz životnu dob, spol, dobijemo izračun bubrežne funkcije i stadij zatajenja bubrežne funkcije. Prema stadiju bubrežnog zatajenja liječnik obiteljske medicine znat će kako dalje savjetovati svog pacijenta te kada ga uputiti nefrologu na pregled.
Provodi li se sličan projekt negdje drugdje u BiH, regiji ili svijetu te, ako jest, kakve je rezultate polučio?
- Ovakav projekt prvi je u BiH i kao takav će sigurno doprinijeti boljoj zdravstvenoj skrbi naših bolesnika. U RH je Hrvatsko društvo za nefrologiju, dijalizu i transplantaciju 10. ožujka, na Svjetski dan bubrega, predstavilo rezultate inicijalnog screening programa za rano otkrivanje kronične bubrežne bolesti, koji je ove godine provelo 40 ordinacija obiteljske medicine diljem Hrvatske, te najavilo kako je došlo vrijeme za nacionalni plan ranog otkrivanja bubrežnih bolesti. U razvijenim zemljama Zapada ovakvi projekti već se provode.
Kako očuvati zdravlje bubrega?
- Postoji osam zlatnih pravila za očuvanje funkcije bubrega: 1. kretati se, živjeti aktivnim životom, 2. redovito kontrolirati šećer u krvi, 3. redovito kontrolirati krvni tlak, 4. jesti zdravu hranu - održavati optimalnu tjelesnu težinu i smanjiti unos soli, 5. uzimati dovoljno tekućine, 6. ne pušiti, 7. ne uzimati pretjerano i bez liječničkog savjeta nesteroidne protuupalne lijekove (protiv bolova), 8. provjeriti funkciju svojih bubrega ako se ima jedan ili više rizičnih čimbenika: šećernu bolest, visoki krvni tlak, prekomjernu tjelesnu težinu ili ako je netko u obitelji liječen zbog kronične bubrežne bolesti. Iznimno je bitno svima učiniti dostupne osnovne pretrage krvi i urina te osigurati redovite liječničke preglede koji uključuju procjenu funkcije bubrega uz promociju i usvajanje zdravih životnih navika koje će spriječiti razvoj rizičnih čimbenika za bolest bubrega.•
