Dužnici s dugoročnim kreditima odobrenima uz varijabilne kamatne stope trebaju biti spremni za scenarij da im u kratkom roku rate kredita porastu za 10 ili čak 20 posto, kazao je u intervjuu za Novi list guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić. – Nekretninski balon još je uvijek u razmjerno ranoj fazi nastanka. Cijene stambenih nekretnina tek su nedavno nadmašile razinu iz 2008. godine i još uvijek su blago iznad razina koje su utemeljene na ekonomskim fundamentima. Ali stupanj precijenjenosti se povećao u pandemiji i nastavlja rasti. U mjeri u kojoj se kupovine financiraju kreditima, HNB može djelovati kroz regulaciju uvjeta odobravanja kredita. Razborite politike kreditiranja važne su jer pridonose stabilnosti tržišta i financijskog sustava kao i zaštiti samih dužnika čak i ako ne mogu same zaustaviti napuhivanje cjenovnog balona. Velik dio ovog razgovora posvećen je inflaciji i očekivanjima u pogledu rasta kamatnih stopa. Taj će preokret najvjerojatnije biti polagan, ali ne može se potpuno isključiti mogućnost da stope rastu brže. Stoga i dužnici s dugoročnim kreditima odobrenima uz varijabilne kamatne stope trebaju biti spremni za još uvijek ipak malo vjerojatan scenarij da im u kratkom roku rate kredita porastu za 10 ili čak 20 posto - kazao je guverner.
– Oporavak od pandemijske krize je jedinstveno iskustvo, nemamo ništa s čime bismo ga mogli usporediti. U ovu smo godinu tako ušli sa stopama inflacije u negativnom području, da bi do kolovoza godišnja inflacija nadmašila tri posto. To je posljedica poremećaja u proizvodnji i prometu, koje još uvijek ometa pandemija, dok se globalna potražnja za robama iznimno brzo oporavila. Također, većoj stopi inflacije su pridonijeli rast cijena energenata i vremenske nepogode koje su diljem svijeta, pa i u Hrvatskoj, smanjile urode pojedinih poljoprivrednih kultura. Brz porast inflacije stoga nije specifičan za Hrvatsku, nego je riječ o globalnom fenomenu. U europodručju se stopa inflacije povećavala sličnom brzinom i intenzitetom kao u Hrvatskoj. No, oporavak ne teče ravnomjerno u svim zemljama pa se jako povećala i raspršenost stopa inflacije među članicama EU-a. Iako se očekuje da bi stopa inflacije u Hrvatskoj mogla biti na istoj ili sličnoj razini kao u eurozoni, posljedica te raspršenosti stopa inflacije je i neizvjesnost koju spominjete u pogledu ispunjavanja inflacijskog kriterija. Za ocjenu usklađenosti s tim kriterijem najvjerojatnije ćemo morati pričekati do svibnja, kada ćemo vidjeti inflacijska ostvarenja svake pojedine članice EU-a i tumačenje Europske komisija koja treba odrediti tri zemlje s najboljim pokazateljima inflacije - kazao je Vujčić. Na pitanje prijeti li nam hiperinflacija, guverner kaže:  – Sve aktualne projekcije, a riječ je o projekcijama širokog kruga analitičara, središnjih banaka i međunarodnih financijskih institucija, očekuju zadržavanje inflacije potrošačkih cijena u EU-u u narednoj godini na razini ovogodišnjeg prosjeka od blago iznad 2 posto ili njezino spuštanje. Vrlo slično govore i inflacijska očekivanja tržišnih sudionika i poslovnih subjekata. Naravno, neizvjesnost je i dalje snažno izražena. Sve te projekcije počivaju na pretpostavkama stabilizacije cijena energenata i sirovina pa se svi slažu kako postoji znatan rizik da bi inflacija mogla nešto nadmašiti očekivanja. No, ako se inflatorni pritisci pokažu tvrdokornijima nego što se to trenutačno očekuje, odnosno ako se ocijeni da bi inflacija u srednjem roku mogla značajnije nadmašiti ciljanu razinu od 2 posto, ESB ima jasan mandat i primjerene instrumente kojima može reagirati na te pritiske. Za nas je bitno što radi ESB zbog procesa uvođenja eura kao i činjenice da inflacija u Hrvatskoj i sada jako ovisi o kretanjima u europodručju. Dakle, hiperinflacija sasvim sigurno ne prijeti. Ali zato se ne može potpuno isključiti mogućnost nešto brže normalizacije monetarne politike u odnosu na trenutna očekivanja -.
 

Čovjek kupio stan za 98.000 eura i sad ga prodaje za 275.000. Zagrepčanka: ‘Rekla sam da se treba sramiti’