Teško je pomiriti mišljenja ljudi ne samo u našoj zemlji, već i u svijetu kada je riječ o odlasku u mirovinu. Dok jedni sanjaju o odlasku u mirovinu sa 52 ili 53 godine života, jer im je dosta svega, drugi bi da mogu raditi i do 80. godine, poput političara u Bosni i Hercegovini.

Pravila u BiH: Različiti entiteti, različiti uvjeti

U Bosni i Hercegovini mirovinsko i invalidsko osiguranje regulirano je entitetskim zakonima. Tako se u Federaciji BiH u starosnu mirovinu može ako imate 65 godina života i minimalno 15 godina staža, ili ako imate 40 godina staža bez obzira na godine života.

Izmjenama zakona dozvoljeno je da se može raditi i primati mirovina, izuzev onih koji su otišli u invalidsku mirovinu, pa se bh. političari umirove, zgrabe otpremnine od 30-ak, 50-ak tisuća KM, pa nastave raditi i primati mirovinu.

U drugom bh. entitetu, Republici Srpskoj, pravo na starosnu mirovinu ima osiguranik kada navrši 65 godina života i najmanje 15 godina staža osiguranja. Osim toga, osiguranik koji nema navršenih 65 godina života ima pravo na starosnu mirovinu kada navrši 60 godina života i 40 godina mirovinskog staža, a osiguranica koja nema navršenih 65 godina života ima pravo na starosnu mirovinu kada navrši 58 godina života i 35 godina staža osiguranja.

Kako to rješavaju Hrvatska i druge balkanske i europske zemlje?

U susjednoj Republici Hrvatskoj pravo na starosnu mirovinu stječe osiguranik kada navrši 65 godina života i minimalno 15 godina mirovinskog staža. Žene ostvaruju pravo na starosnu mirovinu prema povoljnijim uvjetima, s nižom starosnom dobi. Tako ove godine mogu u mirovinu sa 64 godine života i minimalno 15 godina staža. U starosnu mirovinu može se i sa 60 godina života i 41 godinom staža, piše Faktor.

U Srbiji u starosnu mirovinu idu muškarci sa 65 godina života i najmanje 15 godina staža ili sa 45 godina staža osiguranja bez obzira na godine života. Žene u starosnu mirovinu mogu sa 64 godine života i najmanje 15 godina staža, ili sa 45 godina staža osiguranja bez obzira na godine života.

U Sjevernoj Makedoniji u starosnu mirovinu ide se sa 64 godine ako je muškarac, a žene mogu u mirovinu sa 62 godine života i najmanje 15 godina radnog staža.

U Sloveniji u starosnu mirovinu ide se sa 60 godina života i 40 godina mirovinskog staža ili 65 godina života i 15 godina staža osiguranja.

Što se tiče drugih zemalja, Danska je odlučila da će se njeni građani moći umiroviti sa 70 godina, i to oni koji su rođeni poslije 31. prosinca 1970. godine, dok će se starosna granica za odlazak u mirovinu u Njemačkoj postupno povećavati na 67 godina do 2031. godine.

U Turskoj od 2022. godine u mirovinu žene mogu sa 49 godina života, a muškarci sa 52 godine.

Najniža starosna granica za umirovljenje u Francuskoj povećana je sa 62 na 64 godine 2023. godine.

Dio Hrvata će mjesečno dobivati 300 eura: Pogledajte koji su uvjeti