Jedna od gorućih tema kad se govori o zapošljavanju, pri sklapanju ugovora s poslodavcem, svakako je o tome je li taj ugovor na određeno ili neodređeno.
Pri tome treba imati u vidu kako ugovor na neodređeno pruža stabilnost, lakše kreditiranje i puna radnička prava (poput otpremnina, otkaznog roka i sl.), dok ugovor o zapošljavanju na određeno vrijeme nudi fleksibilnost i priliku za stjecanje iskustva, ali nosi rizik nesigurnosti i ograničena prava. Drugim riječima, za dugoročnu sigurnost idealno je zapošljavanje s ugovorom na neodređeno, dok su ugovori na određeno prikladniji za privremene poslove ili probni rad.
Općenito, ugovor na neodređeno poželjniji je za dugoročnu stabilnost, dok je onaj na određeno dobra opcija za početak karijere ili privremene projekte.
Europska agencija za statistiku (Eurostat) objavila je nedavno podatke koji se odnose na broj ugovora na određeno vrijeme koje nude zemlje Europske unije, ali i Europe uopće.
Dobna skupina koja je promatrana u okviru ove sveobuhvatne i velike analize uključuje primarno sve građane starosti od 20 do 64 godine, a pritom su obuhvaćena sva privremena zaposlenja ljudi koji imaju ugovore na određeno vrijeme ili drugi način ograničenog trajanja ugovora.
Mapa koju su, uz prikupljene podatke, objavili na službenim stranicama Eurostata pokazala je kako je općenito prosjek na razini Europske unije 10 posto ugovora na određeno vrijeme.
Međutim, tri zemlje našle su se iznad prosjeka, a to su Španjolska (13,3%), Portugal (13,5%) i Nizozemska s rekordnih 18,9%. Nizozemska je ujedno ostvarila i najveću razinu u Europi uopće.
Statistika je u obzir uzela i zemlje koje nisu članice Europske unije.
Primjerice, u našem bližem okružju u kontekstu prethodno spomenutih ugovora na određeno vrijeme definitivno prednjači Sjeverna Makedonija s 15,6 posto takvih ugovora. Slijedi je Srbija s 15,2 posto, a u BiH je, prema statističkim podacima, registrirano 9,6 posto ovakvih ugovora. RH ima nešto manje, 7,5 posto. To i nije tako loš rezultat jer je ispod prosjeka EU-a kad je riječ o ukupnom udjelu ugovora na određeno u ukupnom broju ugovora o zapošljavanju. Zanimljivo da je veći prosjek nego kod nas, primjerice, u zemljama poput Italije (11,5%), Francuske (12%) ili, recimo, jedne Finske (12,3%). Poljska također ima visok postotak ugovora na određeno u ukupnoj brojci ugovora o zapošljavanju od čak 11,8 posto, a u rang zemlja s velikim brojem također ulaze i Njemačka s 9 posto i Švedska s 9,7 posto.
Iznenađujuće nizak udio ugovora na određeno ima Bugarska i on iznosi samo 2,4 posto, te Slovačka s 3,1 posto.
S druge pak strane, europske države s najmanji brojem ovakvih ugovora su Latvija s 1,8 posto, Rumunjska s 1,5 posto te Litva na prvom mjestu s 1,4 posto ugovora privremenog karaktera.
Općenito kada se govori o zapošljavanju, stopa zaposlenosti u Europskoj uniji dosegnula je 75,8% u 2024. godini, a nezaposlenost je pala na 5,9% - što je najniža razina od 2015. godine.
Prosječni očekivani radni vijek u EU bio je 37,2 godine, s prosječnim radnim tjednom od 36 sati.
Otvori KEKS Pay
