Situacija na svjetskom tržištu nafte ponovno se zaoštrava, a rast cijena već se prelijeva i na Hrvatsku. Cijena barela ponovno se kreće oko 110 dolara, što bi već od sljedećeg utorka moglo donijeti novo poskupljenje goriva na domaćim benzinskim postajama. Prema trenutačnom modelu izračuna, litra eurosupera 95 trebala bi poskupjeti za 21 cent i dosegnuti cijenu od 1,71 euro. Još veći rast očekuje se kod eurodizela, koji bi mogao poskupjeti za 29 centi, na čak 1,84 eura po litri, piše Dnevnik.hr.

Najveći udar očekuje se kod plavog dizela, čija bi cijena mogla porasti za 31 cent i dosegnuti 1,90 eura po litri. To znači da bi prosječni spremnik od 50 litara dizela građane mogao stajati oko 14,5 eura više nego dosad. Iako iz Vlade najavljuju nove mjere kako bi ublažili rast cijena, postavlja se pitanje koliko je takve skokove uopće moguće amortizirati. Istodobno, dio građana već se suočava s problemima u opskrbi, jer na pojedinim postajama nedostaje goriva.

Posebno teška situacija je kod manjih distributera, koji upozoravaju da posluju s gubicima jer su prisiljeni prodavati gorivo ispod nabavne cijene. Vlasnik jedne benzinske postaje Antonio Petković za Dnevnik.hr kaže: "Loše ide s poslovanjem, plavi dizel ne prodajemo, ne držimo, nabavna cijena je 19 centi veća od prodajne cijene, ovaj tjedan je s eurodizelom slična situacija, 7 centi je nabavna cijena veća od prodajne. Gorivo dobivamo otežano, ne možemo ni zadovoljiti kupce, kupci nas zovu, traže, nemamo".

Dodaje kako ih trenutna situacija dovodi u nezavidan položaj: "Vlada se nije odrekla ničega tu razliku u cijeni plaćaju naši djelatnici i poslodavci. Pričekat ćemo još par dana ali vrlo vjerojatno da ćemo poslati ljude prvo na godišnji par tjedana, pa ćemo vidjet je li se šta promijenilo, ako nije vrlo vjerojatno da ćemo trajnije zatvoriti benzinsku pumpu". Problemi se prelijevaju i na druge sektore, poput ribarstva. Ribari upozoravaju da je plavi dizel na nekim mjestima ograničen na 250 litara po kupnji, što je, kako kažu, dovoljno tek za jedan izlazak na more. Sve ukazuje na to da bi idući tjedni mogli donijeti dodatni pritisak na kućne budžete, ali i na poslovanje dijela energetskog sektora u Hrvatskoj.