Rok za provedbu posebnog postupka za ubrzano zapošljavanje stranaca u Sloveniji istječe 31. listopada 2026., što postavlja pitanje kakvi će se uvjeti primjenjivati ​​na poslodavce nakon tog datuma. Ovaj postupak omogućio je brže zapošljavanje stranaca u 31 deficitarnom zanimanju (vozači kamiona, građevinski radnici, električari, strojarski inženjeri, kuhari, konobari, recepcionari u hotelima, programeri, farmaceuti, mesari, mehaničari, njegovatelji, medicinske sestre, liječnici specijalisti, fizioterapeuti i šumari), bez prethodne provjere postoji li odgovarajući kandidat među nezaposlenima u Sloveniji.

Istovremeno, slovenska vlada pripremila je nacrte izmjena Zakona o strancima i Zakona o zapošljavanju, samozapošljavanju i radu stranaca, kojima se predlaže značajno pooštravanje uvjeta za boravak, rad i spajanje obitelji građana zemalja izvan Europske unije.

Obje teme posebno su važne za građane Bosne i Hercegovine, koji čine jednu od najvećih skupina stranih radnika u Sloveniji. Dok istek ubrzanog postupka postavlja pitanje načina i brzine budućeg zapošljavanja, predložene zakonske izmjene mogle bi nametnuti dodatne obveze radnicima koji već borave u Sloveniji, kao i onima koji tek planiraju otići, piše Buka.com.

Spajanje obitelji i viši dohodovni prag za boravak

Jedna od najznačajnijih predloženih promjena odnosi se na spajanje obitelji. Prema prijedlogu, razdoblje legalnog boravka potrebno za ostvarivanje ovog prava produljilo bi se s jedne na tri godine. Predložene izmjene uključuju i strože jezične zahtjeve. Za produljenje privremenog boravka u svrhu spajanja obitelji bilo bi obavezno znanje slovenskog jezika na razini A2, dok bi za dobivanje dozvole za stalni boravak bila potrebna razina B1. Istovremeno, država bi smanjila financiranje tečajeva slovenskog jezika. Umjesto da u potpunosti pokriva troškove, država bi snosila 60 posto, dok bi preostalih 40 posto plaćali sami polaznici.

Povećao bi se i opći zahtjev u vezi s dovoljnim sredstvima za uzdržavanje državljana trećih zemalja. Osnovna minimalna plaća od 507,43 eura pomnožila bi se s faktorom 1,4, čime bi prag iznosio 710,40 eura. Tijekom javne rasprave razmatrana je i stroža opcija, koja zahtijeva dvostruki osnovni iznos, tj. 1.014,86 eura. Priloženi nacrt izmjena Zakona o radu predviđa uvođenje rada putem agencija za zapošljavanje stranaca, uz obvezu da radnik ostane vezan za prvog poslodavca najmanje šest mjeseci.

Kritike organizacija koje podržavaju strane radnike

Predložene promjene izazvale su reakcije organizacija koje se bave pravima stranih radnika i zaštitom ljudskih prava. Goran Lukić iz Delavske svetovalnice, organizacije koja pruža pravnu i praktičnu pomoć radnicima u Sloveniji, oštro je kritizirao predložene izmjene zakona. Lukić upozorava da nove mjere radnike promatraju isključivo kao puku radnu snagu, bez poštovanja njihovih osnovnih ljudskih i obiteljskih prava. Posebno je naglasio da je produljenje roka za spajanje obitelji s jedne na tri godine izravan udarac radničkim obiteljima i procesu njihove integracije. Osim toga, izrazio je zabrinutost zbog pravila o šestomjesečnom vezanju radnika za prvog poslodavca, navodeći da takvo rješenje stvara opasan teren za ucjenu, iskorištavanje i daljnju zlouporabu radničkih prava.

Predstavnici nevladinih organizacija, uključujući Veleposlanstvo Rog i Pravni centar za zaštitu ljudskih prava i okoliša (PIC), također su upozorili na moguće posljedice za obiteljski život i integraciju stranaca. Njihovi prigovori odnose se na pitanje mogu li stroži uvjeti otežati ostanak obitelji u Sloveniji i povećati vjerojatnost da će neki radnici napustiti zemlju.

Poslodavci podijeljeni oko novih mjera

Predložene promjene izazvale su i pomiješane reakcije među predstavnicima slovenskog gospodarstva. Gospodarska komora Slovenije (GZS) upozorava da bi dodatne prepreke dolasku i zadržavanju stranih radnika mogle pogoršati nedostatak radne snage, otežati poslovanje tvrtki i smanjiti konkurentnost slovenskog gospodarstva. S druge strane, Obrtničko-poduzetnička komora Slovenije (OZS) podržala je neke od predloženih mjera, objasnivši da je potrebno spriječiti zlouporabu sustava, piše Buka.

Slovenija važna destinacija za radnike iz BiH

Slovenija je godinama jedna od najvažnijih destinacija za građane Bosne i Hercegovine koji odlaze na rad u inozemstvo. Veće plaće, geografska blizina i mogućnost dugoročnog zaposlenja čine je privlačnom za tisuće radnika iz BiH. Prema podacima Agencije za rad i zapošljavanje BiH navedenim u dostavljenoj statistici, tijekom prvih šest mjeseci 2026. godine 5.201 državljanin BiH pronašao je zaposlenje u Sloveniji putem službenog posredovanja.

Ako se predložene mjere usvoje u ovom obliku, građani BiH koji planiraju ići raditi u Sloveniju morat će pažljivije planirati troškove života, spajanje obitelji i ispunjavanje uvjeta za produljenje boravka. Stroži zahtjevi mogli bi utjecati i na odluke radnika koji razmatraju druge europske zemlje kao odredišta za zapošljavanje i dugoročni život.

NEVJEROJATNA GESTA

Potez poslodavca u BiH o kojem svi pričaju: Za 27 godina vjernosti radnici pred svima uručio ključeve novog stana!

pred kolapsom

Džabe milijarde i fondovi: Zbog ovog problema Njemačka gubi utrku s vremenom

Borba za svakog radnika

Susjedna zemlja uvodi novi model: Sezonski radnici imat će staž i primanja tijekom cijele godine

TEŠKI DANI ZA NJEMAČKU INDUSTRIJU

KRIZA U AUTOMOBILSKOM GIGANTU: Nakon 100.000 otkaza, radnicima se ukidaju povišice i režu beneficije

Rješenje opći kolektivni ugovor

MOGU LI sindikati i poslodavci približiti stavove? Regres, plaćen noćni rad i naknada za prijevoz za sve radnike u FBiH

Kako (pre)živjeti!?

ISTRAŽIVANJE Kolika bi plaća bila dovoljna za dostojanstven život? Ovo je najmanji iznos koji traže radnici

Svatko je u pretinac dobio osobni poziv… Porezna uprava ima važnu obavijest za građane