Rješenje buduće brze ceste od Dubrovnika do zračne luke u Čilipima, dugačke 33 kilometra, odnosno ukupno 48 kilometara sa spojnim cestama, s 11 tunela i 11 vijadukata, predstavljena je u petak u Dubrovniku, a vrijednost investicije u tu zahtjevnu trasu čija bi izgradnja trajala barem 10 godina procjenjuje se na oko 350 milijuna eura.
Predsjednik Uprave Hrvatskih cesta Ivica Budimir istaknuo je na predstavljanju da je predložena trasa u skladu s važećom prostorno-planskom dokumentacijom.
"Na javnoj raspravi 2024. godine dobili smo 2.000 primjedbi, pa smo zaustavili taj proces i ponovno analizirali cijelu trasu. Nakon niza sastanaka s lokalnom samoupravom iznjedrili smo novu trasu, koja je vrlo zahtjevna. Nema slične u Hrvatskoj. Realizacija bi u najboljem slučaju trajala deset godina“, rekao je Budimir.
Naveo je da brza cesta počinje na budućem Čvoru Osojnik te se spušta do Mosta dr. Franja Tuđmana u Dubrovniku. "Potom sa sjeverne strane zaobilazi brdo Srđ, gdje se planira veliki čvor koji će povezati Dubrovnik s tunelom do Orsule, a zatim se trasa nastavlja gornjim padinama iznad Župe dubrovačke, u uskom koridoru između naselja i granice s BiH. Potom u Konavlima slijedi dionica do zračne luke u Čilipima, a zahvat završava na Grudi“, istaknuo je Budimir.
Brza cesta rasteretila bi Župu dubrovačku
Dodao je da je projekt pokazao kako će se izgradnjom brze ceste broj vozila koja prolaze kroz Župu dubrovačku smanjiti s 25.000 na 6.000 vozila.
"Očekuje se da će brza cesta preuzeti tranzitni promet. No, strategija Republike Hrvatske nije da ova cesta služi tranzitnom prometu prema Grčkoj. Prema planu, na Čvoru Osojnik predviđen je spoj prema Popovom polju i povezivanje na buduću autocestu koja će kroz BiH voditi prema Crnoj Gori“, pojasnio je Budimir.
Najavio je da je sljedeći korak izrada studije utjecaja na okoliš, ali i usklađivanje planova s Hrvatskim autocestama i planovima izgradnje autoceste do Osojnika. "Projekt brze ceste podijeljen je u više faza, ali potrebna su samo jedna studija utjecaja za okoliš i jedna lokacijska dozvola. Dobro je da već imamo ugovorenu izradu svih projekata cijele dionice", rekao je Budimir.
Kazao je da se do izgradnje brze ceste moraju osigurati bolji uvjeti na Jadranskoj magistrali. "Bilo da je riječ o deniveliranim pješačkim prijelazima ili signalizaciji, potrebno je osigurati da promet ide što bolje i da svi sudionici u prometu budu sigurni", izjavio je Budimir.
Pezo: Rješenje u skaldu sa željama građana
Dubrovačko-neretvanski župan Blaž Pezo izjavio je da je predloženo rješenje brze ceste, nakon niza sastanaka s predstavnicima lokalne samouprave, u skladu sa željama građana.
"Morali smo napokon preuzeti odgovornost i donijeti odluku. Deset godina za realizaciju je realan rok s obzirom na teren i sve zahvate. Nikakve prometnice s četiri trake ne dolaze u obzir. Ova brza cesta će rasteretiti promet Jadranskom magistralom kroz Župu dubrovačku, koja također zahtjeva poboljšanja", rekao je Pezo.
Dodao je da je ponovljen natječaj za dionicu autoceste do Dubrovnika. "Nadam se da će procjena ponuda biti brza, da nećemo dugo čekati kao prošli put i da ćemo vrlo brzo dobiti izvođača radova. Za taj projekt je novac osiguran, a autocesta će biti dovršena prije brze ceste. Strateški i planski ne želimo privlačiti tranzitni promet i podržavamo sve ostale prometne pravce prema jugu Europe", istaknuo je Pezo.
Franković: Prometni prsten oko Srđa
Podršku predloženom rješenju prometnice dao je i dubrovački gradonačelnik Mato Franković.
"Ovo je rješenje za koje smo se zalagali i na predstavljanju prve trase i u razgovoru sa stanovnicima Rijeke dubrovačke. Uvijek smo imali isti stav. Ova trasa Dubrovniku omogućava prometni prsten oko brda Srđ i raspodjelu prometa, a u konačnici i jednostavniji pristup gradu“, rekao je Franković.
Načelnik Župe dubrovačke Marko Miloslavić istaknuo je zadovoljstvo predloženim rješenjem, koje toj općini osigurava zaobilaznicu. "Župa dubrovačka je najopterećenija prometom, s najviše gužvi i zastoja. Upravo smo se za ovu varijantu zalagali. Ima još jako puno otvorenih pitanja, ali ti detalji će se izbrusiti. Prioritet je zaštita ljudi i prostora. Ova varijanta će donijeti puno više dobra nego što će oduzeti prostora", poručio je Miloslavić.
Otvori KEKS Pay
