Neuobičajen prizor nakon kilometar-dva vrludanja poljskim cestama za ovdašnje prilike prostrani su plastenici, a pred njima deseci parkiranih automobila. Nadrealan prizor tu nadomak Neretve, a nadrealnim ga čini i priča koju smo čuli od sugovornika komercijalista tvrtke Ivice Borovca Adria Hishtil, inače agronoma, piše Večernji list BiH. Znajući stanje i prilike u domaćem agraru, koje je dodatno zakomplicirao nedavni hladni val, počinjemo pitanjem o izvozu ove inače stranom tržištu orijentirane tvrtke: - Bilježimo jako dobre rezultate, kupci su zadovoljni, idemo pozitivnim trendom dizanja izvezenih količina i kvalitete proizvoda. Izborili smo se za poziciju na tržištu, imamo bolje sadnice od grčkih i turskih konkurenata. To je iznimna stvar, da netko iz malog mjesta, kao što je Gabela, iz BiH, sve to postigne. Sve što smo do sada dogovorili od sadnoga materijala za hidroponsku proizvodnju početkom studenoga pa do konca travnja ispoštovali smo. Na inozemnom tržištu primjetna je promjena trendova, pogotovo što se tiče lubenice kao najfrekventnijeg proizvoda, sve se više traže mini lubenice, sve je više besjemenih lubenica. U tom pogledu smo tradicionalisti, vjerni krupnoj lubenici koja se sve teže prodaje, kaže Borovac i dodaje: - Povrtlarstvo, pa i albanska poljoprivreda u cjelini, rastu ogromnom brzinom. Za naše proizvođače povoljno je što u posljednjih godinu-dvije veliki investitori podižu svijest o kvaliteti proizvoda i preciznosti rada. Njihova sve bolja roba lakše pronalazi tržišta, što će smanjiti pritisak na ovdašnje tržište. - Još je teško reći kako će na kraju ispasti s presadnicama jer štete od nevremena su velike, ali, sudeći prema isporukama, sezona je nešto ranija, za desetak dana.Proizvođači koji su uspjeli sačuvati proizvodnju tijekom zime, koja je bila hladna i suha, dobro su unovčili proizvode, što je bio preduvjet da ambicioznije krenu u novu sezonu. Na osnovi narudžbi mogu reći da je sve prisutnija sadnja dinja i lubenica u plastenike, što se posebice ove godine pokazalo jako dobrim, a prema narudžbama, nestalo je debalansa između rajčica i paprika. U Bosni je situacija specifična. Središnja Bosna i dio RS-a orijentirali su se prema izvozu, što je teže jer potrebni su standardizacija proizvoda, pa usuglašenost sortne liste, tretiranje bez kemikalija…, međutim, strani investitori donijeli su kapital pa prilagodba ide lakše. Bosna se tako fokusirala na proizvode koji u Hercegovini nisu zastupljeni - ljute paprike, kornišone, dok Semberija tradicionalno proizvodi lubenicu. Bosna je otišla u širi segment pa se neće previše “miješati” u hercegovački, što je za ovdašnje proizvođače, u prvom redu one rajčica, povoljno. Treba istaknuti da ove sezone, koja je počela početkom studenoga, Adria Hishtil presadnice izvozi u 11 europskih zemalja.

Čovjek kupio stan za 98.000 eura i sad ga prodaje za 275.000. Zagrepčanka: ‘Rekla sam da se treba sramiti’