Gdje je završi „naš“ plastični otpad i kako se moderna tehnologija koristi u praćenju tog otpada u rijekama, znaju znanstvenici koji sudjeluju u projektu TETHYS4ADRION. Rijeka Neretva suočava se s ozbiljnom ekološkom prijetnjom zbog plastičnog otpada koji pluta njezinim tokom. Kako bi se stalo na kraj ovom problemu, znanstvenici su u svibnju i lipnju 2026. godine, u sklopu spomenutog međunarodnog projekta, primijenili inovativno rješenje – puštanje visokotehnoloških GPS trackera ili odašiljača izravno u riječni tok Neretve, piše Dubrovački vjesnik.
Riječ je o modernoj inovativnoj tehnologiji digitalnog praćenja kojom se u rijeku puštaju GPS odašiljači kako bi se precizno pratilo i mapiralo kretanje te utvrdile točne rute riječnog plastičnog otpada koji iz Bosne i Hercegovine dolazi u dolinu Neretve te na kraju završava u Jadranskom moru, navodi dr. sc. Pero Tutman, znanstveni savjetnik u trajnom izboru s Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu. Na ovaj se način omogućuje preciznije razumijevanje kretanje otpada rijekom, identifikacija mjesta njegovog nakupljanja te učinkovitije planiranje budućih aktivnosti čišćenja i zaštite riječnog i morskog okoliša.
Prošlo je pet mjeseci otkako je u sklopu međunarodnog projekta TETHYS4ADRION u rijeku Neretvu službeno pušten inovativni sustav GPS odašiljača. Znanstvenici s Instituta za oceanografiju i ribarstvo iz Splita podsjećaju kako su, u suradnji s lokalnim partnerima iz Čapljine i Metkovića, u riječni tok pustili posebne plutajuće spremnike s odašiljačima. Kažu kako ovi uređaji, poznatiji kao sustav „JunkTrack“, imaju zadatak vjerno simulirati kretanje makroplastike i u realnom vremenu pokazati rute kojima otpad putuje prema Jadranskom moru. U puštanju dvaju odašiljača sudjelovali su i učenici Gimnazije Metković te Srednje poljoprivredne i tehničke škole Opuzen.
S obzirom na to da je iza nas ljetno razdoblje niskog vodostaja, a sada ulazimo u jesen s prvim ozbiljnijim kišama, provjerili smo kakvo je trenutačno stanje na karti i gdje se ti "pametni" ekološki detektivi nalaze - navodi Tutman i odgovara na niz pitanja.
Što su to GPS odašiljači i kako rade?
Korištenje GPS odašiljača za kretanje riječnog otpada ključna je metoda kojom znanstvenici mapiraju rute kretanja plutajućeg otpada rijekama i otkrivaju gdje se plastika najviše nakuplja. Riječ je o malim, plutajućim uređajima, zapravo plastičnim bocama, opremljenim GPS odašiljačima koji služe za praćenje i baterijama dugog vijeka trajanja, oko dvije godine, dizajniranima da oponašaju fizikalna svojstva uobičajenog plastičnog otpada poput PET boca ili plastičnih vrećica. Ovi se uređaji puštaju u rijeke kako bi se prikupljale informacije o putevima i kretanju riječnog otpada, kako unutar rijeka tako i nakon što uđe u more. Njihovo kretanje u realnom se vremenu prati putem specijalizirane web stranice.
Ovaj pristup omogućuje točno praćenje nakupljanja otpada na obalama rijeka i obalnim područjima, identifikaciju izvora onečišćenja i učinkovito planiranje ciljanih aktivnosti čišćenja.
Kako sustav funkcionira u praksi?
GPS uređaji, koji se inače koriste u mobilnim telefonima za određivanje lokacije, postavljaju se u obične plastične boce kako bi prirodno plutali riječnim tokom. Na taj se način simulira kretanje otpada, odnosno uređaji plutaju na način kao i pravi otpad. GPS moduli unutar odašiljača, u redovitim vremenskim intervalima, odašilju signale koristeći mobilne mreže niske potrošnje. Na taj se način omogućuje precizno pozicioniranje, čime se stvara digitalna mapa kretanja jer znanstvenici na računalima primaju koordinatne točke i u realnom vremenu iscrtavaju rute kretanja otpada. Prikupljene rute koriste se za računalne modele koji predviđaju koliko brzo otpad stiže od izvora u unutrašnjosti pa sve do mora i oceana.
Zašto je važno pratiti kretanje plutajućeg otpada?
Monitoring riječnog otpada na Neretvi pokazao je da najveći dio zagađenja čine razni plastični predmeti, boce, i slično. Puštanjem ovih „pametnih“ sondi, stručnjaci rješavaju nekoliko ključnih ekoloških zagonetki: otkrivanje mjesta zadržavanja i nakupljanja – odašiljači precizno lociraju mjesta gdje se otpad najviše zadržava – bilo da su to riječni zavoji, ade, gušće raslinje ili područja oko mostova. Nadalje, omogućuju razumijevanje dinamike rijeke budući da prikupljeni podaci otkrivaju kako promjene vodostaja i sezonske kišne epizode utječu na ubrzanje i širenje plastike prema moru. Prikupljanjem ovih podataka omogućit će se efikasnije provođenje akcija čišćenja, jer umjesto nasumičnog traženja, ekološke udruge i komunalne službe sada dobivaju preciznije podatke o mjestima nakupljanja otpada.
Prvi rezultati: što su nam otkrili GPS odašiljači iz Neretve?
U razdoblju između sredine svibnja i lipnja 2026. godine, u sklopu projekta TETHYS4ADRION, ukupno 15 GPS odašiljača pušteno je u rijeku Neretvu na lokacijama u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj – ispod brane HE Mostar, kod Grada Čapljine i mosta u Metkoviću. Svaki uređaj ima svoje jedinstveno ime i oznaku, a podaci koji pristižu u realnom vremenu, na web stranicu projekta daju važne znanstvene rezultate o tome kako se otpad kreće ovom regijom.
Ključne rute i ponašanje plastike na Neretvi
Istraživanja ruta kretanja GPS odašiljača pokazala su nekoliko specifičnih obrazaca ponašanja makroplastike u riječnom koritu. Velik broj odašiljača dulje se vremena zadržava u gustoj vegetaciji i tršćacima mirnijeg toka nizvodno od Mostara, Čapljine i Metkovića. Znanstvenici ističu kako je ovo ključan podatak jer dokazuje da riječni otpad mjesecima može ostati „zarobljen“ u samom koritu rijeke prije nego što uopće stigne do mora. To potvrđuje pretpostavku da prirodne prepreke usporavaju put plastike prema moru, ali i stvaraju trajna ekološka žarišta u samoj toku rijeke. U dijelovima gdje je tok rijeke brži, odašiljači su postizali znatno veće brzine kretanja, brzo prelazeći određene dionice. Analizom podataka s GPS odašiljača znanstvenici s Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu, uočili su izravnu povezanost između razine vode i brzine kojom otpad putuje prema Jadranskom moru. Rute se mijenjaju ovisno o godišnjem dobu, količini oborina i radu hidroelektrana uzvodno.
Tijekom intenzivnih kiša kada vodostaj Neretve raste, visoka voda podiže trakere iznad razine uobičajenih prirodnih barijera. Otpad ne zapinje u obalnom raslinju, nego lakše prolazi kroz rukavce i plitka područja. Riječne struje postaju brže i odašiljači brže putuju. Tijekom ljetnih mjeseci, kada su dotoci vode smanjeni, rute i ponašanje uređaja se mijenjaju. Zbog nedostatka snage vodenog toka, odašiljači gube zamah i zapinju na preprekama, uglavnom u gustom obalnom raslinju - trsci. Uređaji tada tjednima šalju koordinate s istog mjesta, ukazujući kako se stvarni otpad zadržava.
Mapiranje ključnih točaka nakupljanja
Zahvaljujući praćenju ovih promjena kroz godišnja doba, znanstvenici su mapirali rute u precizne zone za djelovanje: zone nakupljanja područja mirnijeg toka Neretve nizvodno od Čapljine i Metkovića identificirana su kao ključna mjesta gdje se plastika u područjima guste obale vegetacije najduže zadržava.
Gdje su sada?
Pregledom kretanja na ruti, situacija po sektorima izgleda ovako: nizvodno od Mostara i Čapljine nekoliko uređaja uspješno je prošlo prve riječne prepreke, no dio ih je ostao zadržan na prirodnim barijerama oko Čapljine, jasno mapirajući te lokacije kao hotspot zone u kojima se otpad prirodno nakuplja. Najveća koncentracija aktivnih odašiljača trenutačno šalje signale upravo sa šireg područja donjeg toka rijeke Neretve nizvodno od Metkovića. Upravo je ovdje nedavno provedena i velika akcija podvodnog i priobalnog čišćenja, gdje su volonteri tradicionalnim lađama i ronioci čistili upravo one kritične točke koje ovi uređaji signaliziraju. Tek jedan, najbrži tracker, doplutao je u donji tok rijeke kod samog ušća i čeka prve kiše da otplovi u more. Njegovo će se praćenje nastaviti i nakon toga, te će pokušati ustanoviti buduće odredište.
Znanstvenici upozoravaju: dolazak kiša aktivira "tempiranu bombu"
Iako su odašiljači tijekom ljeta mirovali zarobljeni na sprudovima, dolaskom jesenskih kiša i naglim porastom vodostaja situacija se dramatično mijenja. Znanstvenici s Instituta za oceanografiju i ribarstvo upozoravaju da s prvim bujicama sav taj privremeno nakupljeni otpad postaje „tempirana ekološka bomba“. Veći vodostaj će u idućim tjednima pokrenuti trackere, a s njima i tone stvarne plastike, u brzi stampedo prema otvorenom moru
Upravo u ovim trenucima, podaci s aplikacije postaju neprocjenjivi. Pomoću njih će se točno utvrditi u kojem trenutku i kojom brzinom otpad probija lokalne barijere, što će u budućnosti omogućiti postavljanje odgovarajućih namjenskih mjera usmjerenih za umanjivanje količina i utjecaja plastike prije nego što ona trajno zagadi naš akvatorij.
Znanstvenici kažu kako će prilog o kretanju odašiljača nastaviti pratiti na svom portalu, a građane pozivaju da, ako uoče označene plutajuće spremnike, ne diraju ih kako ne bi ometali ovaj iznimno važan znanstveni eksperiment.
- Ako na rijeci uočite plutajući objekt s istaknutom oznakom TETHYS4ADRION, nemojte ga dirati niti vaditi iz vode, jer time prekidate vrijedno znanstveno mapiranje rute - poručuju.
Neretva je samo jedna od 5 pilot-rijeka uključenih u ovaj veliki prekogranični eksperiment.
Otvori KEKS Pay
