Izgradnja preostalih 610 kilometara mreže autocesta i brzih cesta kroz Crnu Goru stajat će oko 11 milijardi eura, što je gotovo jedan i pol sadašnji bruto domaći proizvod od 8,2 milijarde. Sve dionice mogle bi biti završene do 2037. ili 2038. godine.
To je, između ostaloga, navedeno u Pregledu projekata mreže autocesta i brzih cesta u Crnoj Gori, koji je objavljen uz poziv američkim tvrtkama da se jave za sudjelovanje u izgradnji dionica Jadransko-jonske autoceste, i projekcijama Monteputa.
Do planiranih parlamentarnih i lokalnih izbora u lipnju sljedeće godine u izgradnji bi mogle biti tri dionice: Mateševo – Andrijevica, gdje su u lipnju počeli pripremni radovi, Markovići – Budva, gdje je suglasnost za pripremne radove dana prošloga tjedna, i Smokovac – Tološi, gdje se dovršava postupak za izbor izvođača.
Premijer bio veliki optimist
Iako je premijer Milojko Spajić u prosincu 2023. godine kazao da će Crna Gora do kraja 2030. godine završiti izgradnju obiju autocesta i četiri brze ceste, to će prema ovom dokumentu trajati sedam do osam godina dulje. Računica po tadašnjim cijenama bila je da će ovi projekti stajati oko devet milijardi eura, pišu Vijesti.me.
Crna Gora do sada ima izgrađenu jednu dionicu autoceste od 42 kilometra od Podgorice do Mateševa, koja je s osnovnim i naknadnim radovima stajala 900 milijuna eura. Ova dionica u službenoj je uporabi od 13. srpnja 2022. godine.
Prema dosad potpisanim ugovorima, sljedeća dionica koja bi trebala biti završena jest krak brze ceste Markovići – Lastva Grbaljska (obilaznica oko Budve) od osam kilometara. Nju gradi konzorcij koji čine „Briv“, „Herc gradnja“, „Hering“, „IPSA Institut“ i „Shadong“, a rok za završetak izgradnje je lipanj 2030. godine. Izgradnja će stajati 197 milijuna eura bez PDV-a, odnosno 237 milijuna eura s PDV-om.
Ova dionica dio je brze ceste koja će se od autoceste Bar – Boljare odvajati kod mjesta Ljubotinj, a zatim ići do Markovića, gdje će biti čvor na sadašnjoj magistralnoj cesti Podgorica – Budva, a potom oko Budve do čvora u Lastvi Grbaljskoj, na sadašnjem Bulevaru Jaz – Tivat. Odatle je planirano da ova brza cesta ide preko Luštice i Zaljeva do granice s Hrvatskom.
Ova dionica Markovići – Lastva Grbaljska, osim što je prvi dio ove važne buduće brze ceste, imat će u prvim godinama korištenja i lokalni značaj, jer će kao zaobilaznica smanjiti gužve u Budvi i skratiti vrijeme putovanja između Podgorice i Boke.
U 2031. godini Crna Gora bi trebala dobiti novu dionicu autoceste Mateševo – Andrijevica, za koju je u veljači ove godine potpisan ugovor o projektiranju i izgradnji s kineskim konzorcijem koji predvodi „Power Construction Corporation of China“. Dionica od 22 kilometra stajat će 694 milijuna eura, a rok za završetak je pet godina – odnosno trebala bi biti otvorena u veljači 2031. godine. Osigurano je 200 milijuna eura kreditnih sredstava od EBRD-a, kao i 150 milijuna eura bespovratnih sredstava EU-a, dok će preostali dio biti financiran iz proračuna Crne Gore.
Za izgradnju dionice autoceste Smokovac – Tološi od 10,5 kilometara objavljen je natječaj za izradu glavnog projekta i izgradnju prema pravilima EBRD-a. Ne bude li žalbenih postupaka, izvođač bi mogao biti poznat u idućih mjesec dana. Plan je da u idućoj godini počne projektiranje i pripremni radovi, a da dionica bude završena u 2031. godini.
Za preostale 22 dionice završeno je ili se dovršava idejno rješenje, dok je za više od polovine završen ili se dovršava i idejni projekt.
U 2028. moguć početak za devet dionica
Prema dinamici iz ovoga plana, u 2028. godini bit će završen glavni projekt, što znači i raspisivanje natječaja za izgradnju devet dionica.
Među njima je dionica Andrijevica – Crnča (čvor kod Bijelog Polja) od 28 kilometara, koja bi trebala stajati 585 milijuna eura. Od čvora Crnča planirana je brza cesta prema Pljevljima i dalje prema Sarajevu. Glavni projekt u 2028. očekuje se i za dionice autoceste Tološi – Virpazar (41 kilometar i 850 milijuna eura), kao i za Virpazar – Zaljevo kod Bara (23 kilometra i 700 milijuna eura).
Spremne za gradnju u 2028. godini mogle bi biti i tri dionice na Jadransko-jonskoj autocesti: Gradac (čvor na autocesti Bar – Boljare između Podgorice i Cetinja) – Čevo (19 kilometara i 380 milijuna eura), Čevo – Krivošije (16 kilometara i 320 milijuna eura) i Krivošije – Grahovo (10,5 kilometara i 210 milijuna eura). Za gradnju ovih triju dionica zainteresirane su američke tvrtke na temelju međudržavnog sporazuma. Na prednatječaju zanimanje je iskazalo šest njihovih tvrtki i konzorcija, a postupak za konačni izbor izvođača i projektanta tek treba započeti pri Ministarstvu javnih radova.
Iste godine mogle bi za gradnju biti spremne i dionice brzih cesta od Krivošija do granice s Hrvatskom (zaobilaznica iznad Risna i Herceg Novog) od 30 kilometara, koja bi mogla stajati 600 milijuna eura, kao i brza cesta od čvora Ljubotinj (na autocesti Bar – Boljare) do Markovića iznad Budve od 15 kilometara i 380 milijuna eura.
Za 2028. godinu najavljuje se i natječaj za izradu glavnog projekta i izgradnju za brzu cestu Nikšić – Šavnik od 35 kilometara i 495 milijuna eura.
U 2029. godini planira se izrada glavnog projekta i mogući početak radova za dionicu od Zaljeva u Baru do Sukobina kod Ulcinja na granici s Albanijom (od 23 kilometra i 420 milijuna eura), kao i za brzu cestu od Crnče do Pljevalja, koja bi imala 64 kilometra i stajala 900 milijuna eura.
Do Srbije u 2036.?
U 2030. godini planira se početak izrade glavnog projekta i natječaj za izvođača radova za dionicu Crnča – Boljare od 23 kilometra, koja bi stajala 236 milijuna eura. To bi bila posljednja dionica autoceste Bar – Boljare (granica sa Srbijom). Budući da je sada za takve dionice standardno ugovaranje od godinu dana za izradu glavnog projekta i četiri godine za izgradnju, dovršetak autoceste do Srbije može se očekivati u 2036. godini.
Završetak pripreme dokumentacije i mogući natječaj za glavni projekt i izvođača može se u 2030. godini očekivati za posljednju dionicu Jadransko-jonske autoceste od Grahova do granice s Bosnom i Hercegovinom, odnosno dogovorene točke susreta između dviju država. Ova dionica bila bi duga 10,5 kilometara i prema procjeni bi stajala 270 milijuna eura.
U 2031. godini očekuju se natječaji za glavne projekte i izgradnju pet dionica brzih cesta: Pljevlja – granica s BiH (30 kilometara i 400 milijuna eura), Smokovac – Tuzi – Božaj (24 kilometra i 420 milijuna eura), Podgorica – Danilovgrad (16 kilometara i 230 milijuna eura), Danilovgrad – Nikšić (34 kilometra i 470 milijuna eura) te Šavnik – Žabljak (od 22 kilometra i 310 milijuna eura).
Za dvije dionice brzih cesta očekuje se početak izrade glavnog projekta i natječaj za izvođača radova u 2032. godini, a to su Žabljak – Pljevlja (38 kilometara i 535 milijuna eura) i Andrijevica – granica s Kosovom (27 kilometara i 480 milijuna eura). Budući da je za takve dionice standardno ugovaranje od godinu dana za izradu glavnog projekta i četiri do pet godina za izgradnju, ove posljednje dionice brzih cesta mogle bi biti završene u 2037. ili 2038. godini.
Brza cesta od Lastve do Hrvatske, preko Luštice i zaljeva, čeka studije
Na ovom popisu za dvije dionice brzih cesta Lastva Grbaljska – Luštica i Luštica – granica s Hrvatskom nisu navedene procjene iznosa novca niti kada se može očekivati završetak pripreme dokumentacije za izgradnju. Za njih su dovršena idejna rješenja i poznato je da će biti dugačke po 19 kilometara.
Prema sadašnjem idejnom rješenju predviđen je prelazak Bokokotorskog zaljeva mostom od Luštice do Zelenike, a zatim bi se nastavio iznad Herceg Novog do blizine Debelog brijega i točke spajanja s brzom cestom iz Hrvatske.
Nastavak pripreme dokumentacije za ovu brzu cestu čeka završetak dokumentacije i studija o procjeni utjecaja na okoliš, mogućnostima prelaska zaljeva a da ga ne blokira UNESCO, kao i konačnog dogovora s Hrvatskom u vezi s točkom susreta.
U slučaju sporova i nemogućnosti gradnje, ostaje inačica brze ceste od granice s Hrvatskom kod Debelog brijega do čvora na Krivošijama i uključenja na Jadransko-jonsku autocestu.
Otvori KEKS Pay
