Za razliku od većine zemalja u regiji, u Bosni i Hercegovini visina plaće nije na prvom mjestu ove godine kada je riječ o odabiru poslodavca. Najveći broj ispitanika (66%) kao ključni faktor ističe dobre međuljudske odnose, dok je plaća na drugom mjestu (55%), pokazalo je najnovije istraživanje međunarodne kompanije Alma Career BH provedeno u suradnji s partnerskim portalima MojPosao, Infostud.rs i Vrabotuvanje.com.mk, u kojoj je sudjelovalo više od 5600 ispitanika.
Očekivanja radnika i želje
Značajan udio ispitanika (38%) naglašava mogućnost učenja i profesionalnog napredovanja, što je osjetno više nego u drugim zemljama regije, dok su radno vrijeme (31%) i sigurnost posla (26%) također među važnijim kriterijima. Ovi podaci upućuju na to da zaposleni u BiH, uz financijsku stabilnost, sve više traže kvalitetno radno okruženje i dugoročnu perspektivu. Istraživanje je pokazalo da, kada je riječ o zapošljavanju, ispitanici iz BiH smatraju kako su motivacija i volja za rad (36%) te znanja i vještine (33%) presudni čimbenici za dobivanje posla. Radno iskustvo kao ključni element ističe tek 14% ispitanika. Zanimljivo je da su dobri kontakti i poznanstva važni za svega 5% ispitanika, dok formalno obrazovanje navodi tek 1%, što potvrđuje trend jačanja fokusiranosti na praktične kompetencije i osobni angažman kandidata.
Najveći broj ispitanika u BiH (43%) smatra da bi primjerena neto plaća za njihovu poziciju trebala iznositi između 731 i 1060 eura, dok 26% očekuje između 1061 i 1330 eura. Svaki peti ispitanik (19%) smatra da je prihvatljiv iznos do 730 eura, dok svega 10% očekuje plaću višu od 1330 eura. Nadalje se navodi da, unatoč rastu očekivanja, gotovo polovina zaposlenih u BiH (49%) ove godine nije dobila nikakvu povišicu, dok ih je 20% dobilo povećanje plaće, a 16% korekciju usklađenu s inflacijom. Dodatnih 15% i dalje očekuje povišicu do kraja godine. - Ne čudi stoga podatak da čak 69% zaposlenih u BiH planira promijeniti posao u idućoj godini dana, što je najviši udio u regiji.
Istodobno, tek 19% ispitanika strahuje da bi moglo ostati bez posla, što upućuje na relativno visok osjećaj zapošljivosti - pokazali su rezultati istraživanja. Nadalje stoji da, iako se fleksibilni oblici rada sve više spominju, 66% zaposlenih u BiH radi isključivo s radnog mjesta, iako priroda njihova posla omogućava rad od kuće. Hibridni model koristi 22% ispitanika, dok potpuno "remote" radi svega 12% njih. Kada je riječ o preferencijama poslodavaca, 43% ispitanika iz BiH najradije bi radilo u kompanijama u stranom privatnom vlasništvu, dok državnu upravu bira 23%.
Usporedba BiH i regije
Domaće privatne kompanije privlačne su za 15% ispitanika, dok isti udio razmišlja o poduzetništvu. Isto preferiraju i zaposleni u Sjevernoj Makedoniji i Srbiji, s tim da Srbija ima najveći udio ispitanika (27%) koji bi se odlučili za poduzetništvo, dok u Hrvatskoj ispitanici preferiraju najviše rad za kompaniju u vlasništvu države i/ili javnu upravu. S druge strane, nezaposleni se i dalje suočavaju s izraženim izazovima. Dok je 30% ispitanika bez posla kraće od tri mjeseca, zabrinjava podatak da je 17% njih nezaposleno između jedne i tri godine u BiH. Gotovo polovina nezaposlenih (46%) spremna je prihvatiti bilo kakav posao, dok trećina (33%) traži zaposlenje isključivo u svojoj struci, što dodatno oslikava pritiske i ograničenja na domaćem tržištu rada. Komunikacija s kandidatima i dalje predstavlja izazov. Čak 41% ispitanika iz BiH rijetko dobije odgovor na prijavu za posao, dok 17% navodi da odgovor gotovo nikad ne dobije. Iako BiH u ovom segmentu stoji nešto bolje u odnosu na pojedine zemlje regije, podaci jasno pokazuju da prostor za unaprjeđenje i dalje postoji.