Iako se najavljivalo da će povjerenica za proširenje Marta Kos na današnjem zasjedanju Odbora za vanjske poslove Europskog parlamenta objaviti odluku o zamrzavanju između 1,5 i 1,6 milijardi eura namijenjenih Srbiji zbog kontroverzne pravosudne reforme koju EU smatra napadom na neovisnost pravosuđa i borbu protiv korupcije, naposljetku je povjerenica Kos samo izrazila zabrinutost zbog stanja u Srbiji, izvijestivši da Europska komisija još uvijek procjenjuje ispunjava li Srbija uvjete za isplatu europskih sredstava. Premda se čini kao povlačenje, povjerenica Kos zapravo je samo odlučila pričekati s konačnom odlukom sve dok Venecijanska komisija, savjetodavno tijelo Vijeća Europe, ne objavi svoje mišljenje o srbijanskim reformama, što se očekuje uskoro.
Ovdje je riječ o pravnom manevru, budući da Bruxelles želi izbjeći situaciju u kojoj bi Beograd mogao pravno osporavati blokadu isplata. Čekanje mišljenja Venecijanske komisije dat će Europskoj komisiji pravni temelj za suspenziju isplata u slučaju da Srbija odbije promijeniti sporne zakone. Međutim, ovom je odlukom Bruxelles dao i još jednu šansu Srbiji da suspendira ili izmijeni sporne zakone, baš kao što je to od Srbije zatražila i povjerenica Kos.
Iz Bruxellesa su više puta jasno poručili vlastima u Beogradu da usvajanjem i provedbom tih zakona Srbija nazaduje na svom europskom putu, zahtijevajući da se njihova primjena zakonskim putem onemogući. U Bruxellesu uvjeravaju da Srbija neće od EU dobiti ni centa bespovratnih sredstava namijenjenih usklađivanju s EU ako sporni zakoni ostanu na snazi. Predstavnici Srbije tvrde da će prihvatiti preporuke Venecijanske komisije, koje bi mogle uključivati promjenu ili ukidanje zakona. Vlasti u Beogradu proteklih su dana pokušale umiriti Bruxelles najavama mogućih izmjena spornih zakona, a danas je objavljeno i da je srpska vlada svim državnim tijelima naložila da pri pripremi zakona i podzakonskih akata posebnu pažnju posvete usklađenosti propisa s pravnom stečevinom EU te da vode računa o tome jesu li zakonski prijedlozi prethodno konzultirani s Europskom komisijom.
Zamrzavanje europskih sredstava predstavljalo bi najtežu financijsku kaznu koju je Srbija doživjela od početka pregovora o ulasku u EU. Zamrzavanje sredstava bit će prvi konkretan dokaz gubitka povjerenja Bruxellesa u Srbiju zbog šizofrene Vučićeve politike i stalnog nazadovanja Srbije na ključnim područjima, poput demokracije, vladavine prava i veza s Rusijom. Dok vlast u Srbiji širi anti-EU narativ i teži bliskim odnosima s Rusijom, Srbija je od 2000. godine od EU dobila više od sedam milijardi eura europskih sredstava i ulaganja. Iako Srbija već pokušava nadomjestiti europske izvore financiranja alternativnim izvorima, poput zajmova iz Ujedinjenih Arapskih Emirata i Kine, riječ je o znatno nepovoljnijim aranžmanima od europskih bespovratnih sredstava.
Čini se da posljednjih mjeseci naglo kopni strpljenje Europske unije sa Srbijom, koje je ranijih godina bilo skoro neograničeno. Posljednje izvješće o napretku Srbije iz studenoga prošle godine najkritičnije je do sada. U izvješću se apostrofira stagnacija i nazadovanje Srbije na ključnim područjima poput demokracije i vladavine prava, slobode medija i usklađivanja s vanjskom politikom EU. Riječ je o prekretnici u odnosima EU i Srbije, i to u iznimno nepovoljnom trenutku za Vučića, koji se suočava s najozbiljnijim unutarnjim pritiscima i otporom od povratka na vlast 2012. godine.
Otvori KEKS Pay
