Podatak prema kojemu su sve diplome sa Sveučilišta u Mostaru priznate u Republici Hrvatskoj i Sloveniji, a riječ je o diplomama jedine visokoškolske ustanove iz BiH koja ispunjava uvjete za međunarodno priznavanje, rezultat je činjenice da je SUM 2017. godine prošao i postupak vanjskog vrednovanja Sveučilišta i njegovih sastavnica od Agencije za visoko obrazovanje RH, piše Večernji list BiH.
Postupak je proveden u kontekstu sporazuma koje SUM ima s nadležnim ministarstvom u RH te aktivnosti koje se odnose na pomoć Hrvatima u BiH, koja se u ovom slučaju odnosila na podizanje kvalitete jedine javne visokoškolske ustanove u BiH na hrvatskom jeziku kao službenom.
Niz kriterija
Navedeno vanjsko vrednovanje koje je provela hrvatska državna agencija tako je uspješno provedenim postupcima akreditacije Sveučilišta u Mostaru od nadležnog ministarstva i državne agencije u BiH dalo međunarodni kontekst i potvrdu kvalitete, što je zasigurno doprinijelo i da se olakša postupak priznavanja diploma sa Sveučilišta u Mostaru i u RH te u drugim državama. Svi navedeni procesi jasan su pokazatelj kako SUM konstantno radi na provedbi aktivnosti koje za cilj imaju usklađenost programa i planova s iznimno zahtjevnim europskim kriterijima u području visokoga obrazovanja.
Gostujući u emisiji "Akademskih 50" na BH Radiju rektor Sveučilišta prof. dr. sc. Zoran Tomić podsjetio je kako su postupak akreditacije proveli međunarodni akreditatori, njih 21, napravili analizu i dali "zeleno svjetlo", potvrdivši kako je SUM usklađen s europskim standardima. Pritom ni jedan od akreditatora nije bio iz Hrvatske ili zemalja okruženja. Kako bi pak dodatno podigao letvicu kvalitete obrazovnog programa, SUM se ove godine prijavio za međunarodnu reakreditaciju, a informacija je pritom kako će akreditatori doći na ljeto iduće godine. Istodobno, rektor Tomić potvrdio je i kako Sveučilište u Mostaru mora pristupiti reakreditaciji unutar Bosne i Hercegovine. O važnosti, ali i složenosti postupka međunarodne akreditacije govori i podatak kako je potrebno zadovoljiti čak 15 kriterija. Rektor Tomić je, govoreći o navedenoj tematici, naglasio kako sva javna sveučilišta u BiH moraju imati jednako priznate diplome, dodavši kako nije sretan što je SUM jedini izdvojen.
A pitanje priznavanja izvan granica Bosne i Hercegovine svakako treba promatrati u kontekstu Agencije za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvalitete BiH koja provodi postupak akreditacije u BiH u suradnji s nadležnim institucijama s više razina vlasti. Naime, Večernji list već je ranije došao do informacije kako državna Agencija još uvijek nije prošla akreditacije od Europske mreže agencija za osiguranje kvalitete (ENQA), što agencijama za visoko obrazovanje drugih država u europskom prostoru visokog obrazovanja može biti povod za preispitivanje učinkovitosti sustava osiguranja kvalitete u visokom obrazovanju na cijelom teritoriju BiH. Zabilježeni su primjeri u kojima državne agencije susjednih država preispituju ili odbijaju priznati kvalifikacije stečene u BiH. Ovo se ne odnosi na diplome Sveučilišta u Mostaru koje je, podsjećamo, prošlo proces vanjskog vrednovanja, a što mu je omogućilo međunarodnu akreditaciju, odnosno dalo diplomama međunarodni kontekst.
Održivi razvoj
Ipak, to u konačnici ne znači da diplome drugih sveučilišta iz BiH nisu priznate jer odluka o zapošljavanju i uvjetima koje osoba može ispuniti izvan BiH, konkretno u Hrvatskoj, ipak u većini slučajeva ovisi o diskreciji poslodavca. No, kako bi se izbjegle sve eventualne nejasnoće, kao i slučajevi u kojima bi se odbijale kvalifikacije stečene u BiH, potrebno je aktivno raditi na procesu postizanja akreditacije bosanskohercegovačke agencije od Europske mreže agencija za osiguranje kvalitete. Također, bilo bi iznimno bitno utvrditi i koje sve mehanizme Bosna i Hercegovina ima kada je riječ o provedbi procesa koji će za svakoga studenta na svakom javnom sveučilištu imati pozitivne učinke.
Inače, kada je riječ o nastavku podizanja letvice kvalitete SUM-a, treba navesti da se Sveučilište u Mostaru snažno opredijelilo za ostvarivanje 17 ambicioznih ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih naroda, formiralo je Ured za međunarodni rejting i prijavilo se na nekoliko vrhunskih rejting-ljestvica. QS World University Rankings i Times lista primjeri su navedenog.
