Svjetske cijene hrane blago su pale u listopadu, jer je slabija međunarodna potražnja smanjila cijene žitarica, mliječnih proizvoda i mesa.
Istodobno, cijene šećera porasle su četvrti mjesec zaredom, prema najnovijim podacima Organizacije Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu (FAO).
Indeks cijena hrane FAO-a (FFPI) u listopadu 2026. u prosjeku je iznosio 133,9 bodova, što je pad od 1,2 posto u odnosu na rujan, ali porast od 5,9 posto u odnosu na godinu ranije. Ne, i dalje je 16,4 posto ispod rekordno visoke vrijednosti zabilježene u ožujku 2022., navodi se u priopćenju FAO-a.
U Bosni i Hercegovini proizvodnja žitarica porasla je na 1,27 milijuna tona u 2025., u usporedbi s 1,21 milijun tona godinu ranije. Proizvodnja pšenice porasla je na 296.300 tona, a kukuruza na 800.700 tona. Podaci dolaze u trenutku kada FAO predviđa blagi pad globalne proizvodnje i trgovine žitaricama u sezoni 2026./27., piše Biznis.ba.
Indeks cijena žitarica FAO-a pao je za 4,5 posto u odnosu na rujan. Cijene pšenice smanjile su se nakon četiri uzastopna mjeseca rasta, uglavnom zbog slabije međunarodne potražnje i poboljšanih izgleda za proizvodnju, posebno u Argentini.
Cijene kukuruza također su blijede nakon što su u rujnu dosegnule rekordnu razinu, najveću u tri godine. Čimbenici koji su tome pridonijeli bili su žetva ove žitarice u Sjedinjenim Državama i očekivanja povećane ponude u glavnim zemljama izvoznicama u Južnoj Americi. Nasuprot tome, cijene riže porasle su za 1,6 posto, dijelom zbog odgođenih žetvi u nekim zemljama izvoznicama i nepovoljnih vremenskih uvjeta, izvijestila je Fena.
Cijene biljnog ulja blago su porasle, za 0,3 posto, dok su cijene mesa pale za 1,2 posto, a mliječnih proizvoda za 1,1 posto. Povećanje cijena sojinog i suncokretovog ulja nadmašilo je pad cijena uljane repice. Pad cijena maslaca i sira, uz obilnu ponudu i slabiji interes potrošača, bili su glavni razlozi pada indeksa mliječnih proizvoda.
Cijene šećera istaknule su se kao glavna iznimka. FAO-ov indeks cijena šećera porastao je za 6,6 posto u odnosu na rujan i 28,8 posto u odnosu na listopad prošle godine, dosegnuvši najvišu razinu od prosinca 2024. Povećanje je uglavnom posljedica obilnih kiša koje su poremetile žetvu i preradu šećerne trske u glavnoj brazilskoj proizvodnoj regiji, Središnjem jugu, kao i zabrinutosti oko izgleda proizvodnje u Indiji, Europskoj uniji i Tajlandu.
Prema najnovijem izvješću FAO-a o ponudi i potražnji žitarica, očekuje se da će svjetska proizvodnja žitarica u 2026. dosegnuti 2,999 milijuna tona.
Istodobno se očekuje da će svjetska trgovina žitaricama pasti za 3,3 posto na 507,7 milijuna tona u tržišnoj godini 2026./27.
Očekuje se da će se svjetske zalihe žitarica povećati za 1,8 posto do kraja tržišne sezone 2026./27., uglavnom zbog većih zaliha pšenice u Rusiji i Ukrajini.
FAO je priopćio da je broj zemalja i teritorija kojima je potrebna vanjska pomoć u hrani ostao nepromijenjen na 41, od kojih se 31 nalazi u Africi.
Sukobi i nesigurnost ostaju glavni uzroci najtežih oblika akutne nesigurnosti opskrbe hranom, dok nepovoljni vremenski uvjeti povezani s fenomenom El Niño dodatno pogoršavaju situaciju u nekoliko područja. Očekuje se da će utjecaji na poljoprivrednu proizvodnju u nekim područjima ostati izraženi i 2027. godine.
FAO-ov Informacijski sustav poljoprivrednog tržišta (AMIS) u svom najnovijem mjesečnom Monitoru tržišta procijenio je da su roba koja prati sustav i dalje relativno dobro opskrbljena, ali da neizvjesnost povezana s vremenskim prilikama i trgovinskom politikom otežava predviđanje daljnjeg razvoja tržišta, navodi se u izjavi.
Otvori KEKS Pay
