Jesenska deratizacija na području Mostara i Hercegovačko-neretvanske županije započela je sredinom listopada, a prema službenom rasporedu, aktivnosti su trajale do 4. studenoga. Riječ je o redovitoj preventivnoj akciji čija je svrha smanjiti broj štakora, miševa i drugih štetnih glodavaca te spriječiti njihovo nekontrolirano razmnožavanje. Deratizacija se provodi radi zaštite zdravlja stanovništva i smanjenja mogućnosti širenja zaraznih bolesti, a obuhvaća brojne javne površine i objekte u kojima se glodavci mogu zadržavati. Akciju je organizirao i provodio Zavod za javno zdravstvo HNŽ-a. Deratizacijom su obuhvaćene javne i zelene površine, obale rijeka, kanalizacijska okna, odlagališta otpada, groblja i ruševni objekti, uz predviđeno provođenje mjera u obrazovnim i zdravstvenim ustanovama te vjerskim i drugim javnim objektima.
Štakori i miševi lako se prilagođavaju životu u naseljenim područjima. Vrlo lako pronađu mjesto na kojem imaju pristup hrani, vodi i zaklonu pa se često nastanjuju u kanalizacijskim sustavima, oko spremnika za otpad, u napuštenim objektima, podrumima i skladištima. Ondje se mogu dugo zadržavati, a ako su uvjeti povoljni, njihova se brojnost brzo povećava. Njihova prisutnost može predstavljati ozbiljan higijenski i zdravstveni problem. Glodavci mogu biti prijenosnici različitih uzročnika bolesti, a ljudi se mogu zaraziti izravnim ili neizravnim kontaktom s njihovim izlučevinama. Među poznatijim bolestima povezanima sa štakorima je leptospiroza, bakterijska infekcija koja se može prenijeti preko vode ili tla onečišćenog mokraćom zaraženih životinja. Bakterije mogu dospjeti u organizam preko oštećene kože ili sluznica, zbog čega je potreban oprez na mjestima na kojima postoji mogućnost takvog kontakta. Pojedini glodavci mogu prenositi i druge uzročnike bolesti, među kojima su određeni hantavirusi.
Rizik od zaraze ovisi o vrsti glodavaca, njihovoj zaraženosti i okolnostima u kojima ljudi dolaze u dodir s njima. Sama pojava štakora ili miša zato nije dokaz da na određenom području postoji zaraza. Glodavci mogu napraviti i znatnu materijalnu štetu. Oštećuju ambalažu i zalihe hrane, nagrizaju izolacijske materijale i električne instalacije te se zavlače u teško dostupne dijelove objekata. Zbog njihove sposobnosti brzog razmnožavanja i prilagodbe različitim uvjetima, brojnost im se mora redovito nadzirati. Tijekom deratizacije stručne ekipe obilaze područja na kojima se glodavci najčešće pojavljuju ili gdje postoje uvjeti za njihovo zadržavanje. Posebna se pozornost posvećuje kanalizacijskim otvorima, odlagalištima otpada, zapuštenim površinama i prostorima u kojima se nalaze zalihe hrane. Na odabranim mjestima postavljaju se posebno pripremljeni mamci sa sredstvima za suzbijanje glodavaca, poznatima kao rodenticidi.
Ako želite biti svakodnevno informirani, ovaj i druge tekstove čitati u cijelosti, postanite pretplatnik Večernjeg lista BiH. Više informacija upitom na mail bih@vecernji.net
Otvori KEKS Pay
