- Zasad je loše i nemam vam što lagati. Snijega nema, zime nema, a ovo je planinski kraj koji bi trebao živjeti od zimskog turizma. Jer prosinac i siječanj idealni su za zimski turizam, međutim, vrijeme nas je izdalo - priča nam sugovornik čiji smo broj našli u oglasniku, a koji iznajmljuje vikendicu za odmor na Blidinju, jednom od najljepših krajolika u okruženju, koji bi u onim dobrim starim vremenima bio prekriven snijegom, a danas ga se nađe u tragovima, nedovoljno za onaj pravi zimski ugođaj.
Nije idealno
Nije idealno stanje ni na Kupresu. Iako postoje topovi za snijeg, ništa ne može zamijeniti onu pravu zimu. - Čudno je ovo vrijeme, očekujete snijeg i skijanje, da dođete u rang nekih jačih europskih destinacija, ali u ovakvim uvjetima to se ne može napraviti. Bilo je nekih planova da reklamiramo zimski turizam u svjetskim okvirima, međutim, potrebne su veće količine snijega kako bi se išlo na takvo što - ističe sugovornik s Kupresa. Jahorina je posljednjih dana malo živnula, no za Božić i Novu godinu pričalo se o potpunoj propasti zimske sezone. - Nažalost, na vremenske uvjete ne možemo utjecati, protiv prirode se ne može i trenutačno imamo situaciju koja nije sjajna. Upravo zbog nedostatka snijega mnogo gostiju otkazuje ili pomiče svoje rezervacije za razdoblje kada uvjeti za skijanje budu bolji. Mi se svakako nadamo da će se vremenske prilike popraviti te da ćemo u što skorijem razdoblju dočekati goste u punom sjaju, kako su to i naviknuli od nas - kazali su krajem prošle godine iz OC Jahorina. Siječanj je donekle popravio situaciju, ali s naglaskom na donekle jer zimski turizam traži da svi mjeseci budu prilagođeni najhladnijem godišnjem dobu, a povremeni bljeskovi ne donose neke rezultate. Ipak, treba računati i s tim da se zima "pomakla", pa već nekoliko godina imamo hladniji, primjerice, blagdan Uskrs, koji je na proljeće, nego Božić, koji je na početku zime. Situaciju smo prokomentirali i s Andrijom Krešićem, prvim čovjekom Turističke zajednice HNŽ-a, koji izvrsno poznaje tematiku i koji je mnogo napravio za turizam Hercegovine posljednjih godina. Ni on nije zadovoljan zimom, u odnosu na ljeto, kad je sve vrvjelo od gostiju i kad su padali rekordi u ovim krajevima. - Pa istina je da zima nije ispunila očekivanja zasad, a to je uvjetovano vremenskim prilikama. Jasno, čim nema snijega nema ni gostiju, ni turista u tim nekim brojkama kojima bismo svi bili zadovoljni, ali moramo biti svjesni i da je zima praktički tek počela, vidite da su se mjeseci pomalo pomaknuli i da se zima produljila na druge mjesece, kao što je i s ostalim godišnjim dobima. Sve nekako ide s odgodom pa je još neizvjesno kakva će zimska sezona u konačnici biti, ali jasno je da je sve povezano i da s toplim vremenom zimski turizam ne može funkcionirati u onoj mjeri u kojoj se očekuje. Činjenica je da gostiju i u ovom slučaju ima, ali nije navala u odnosu na to da vladaju zimski uvjeti - priča nam Krešić. Prokomentirali smo i jednu dobru stvar općenito za turizam, a riječ je o novim zračnim linijama s Rimom, Barijem, Veronom i Münchenom. - Naravno, to je prava stvar ako se konačno realizira, odnosno da krenu dolasci u ovaj dio Hercegovine. Mnogo bi to značilo za zračnu luku, a onda za turizam općenito. Da kažem, to je od neprocjenjive vrijednosti ako profunkcionira u punom obujmu. Jer, naravno, te linije treba prvo probati i nadati se da će biti dovoljan broj gostiju i da će te linije biti isplative - priča za Večernji list Krešić.
Dominantno ljeto
Kako god, turizam u Hercegovini ima budućnost, onaj ljetni to iznova potvrđuje proteklih godina, dok onaj zimski pomalo štuca s obzirom na vremenske uvjete koji vladaju. Međutim, za nadati je se da će i te stvari doći na svoje i da ćemo možda već idućih tjedana, a pogotovo u godinama koje predstoje, imati obilje snijega u planinama kako bi se od tog posla ovdje moglo živjeti i kako bi se potaknulo što više ljudi da dolaze u ove krajeve. Jer bh. planine su prelijepe, njihova priroda je sačuvana i jedna od najljepših, međutim, potreban je snijeg zimi i potrebno je još sadržaja da se unaprijedi ponuda i da se nekim dijelom kompenzira izostanak snijega u nekom razdoblju.
