Na posljednjoj sjednici Općinskog vijeća Neum ponovno su otvorena ozbiljna pitanja o mogućim zloporabama u višegodišnjem postupku privatizacije hotela Zenit, nakon što je „Bingo" upisan kao osnivač društva HTD „Zenit-Bro". Vijećnik Josip Bogdanović zatražio je odgovor o statusu postupaka, dok je načelnik Neuma Dragan Jurković upozorio da pravna bitka nije završena. Prema njegovim navodima, Općina i dalje vodi četiri sudska postupka povezana sa Zenitom, a nijedan još nije okončan. Od sudova u Mostaru do Ustavnog suda BiH.
Kronologija koja otvara brojna pitanja
Upravo kronologija događaja i dokumenti otvaraju pitanje je li se kroz niz odluka i postupaka pogodovalo „investitoru" – od cijene po kojoj je privatiziran većinski udio, preko promjene vrijednosti društva i investicijskih obveza, pa sve do registracije novih vlasničkih odnosa i sporazuma koji se potpisuje ovoga ljeta.
HTD „Zenit-Bro" osnovan je 1997. godine, s temeljnim kapitalom od 14.410.557 KM. Prema registarskom listu, udjeli su tada glasili: „Brodomerkur" Trgovina i usluge d.d. Split – 7.350.000 KM, odnosno 51 posto; Ugostiteljsko turističko poduzeće „Hotel Zenit" d.o.o. Neum – 6.340.057 KM, odnosno 44 posto; te Općina Neum – 720.500 KM, odnosno pet posto.
Do 2015. i početka privatizacije hotel je dobro poslovao, a najvrjedniji dio njegove imovine – zemljište uz more – u tom je razdoblju mogao samo dobivati na vrijednosti. Prema stavu Agencije, međutim, vrijednost društva nije rasla nego je padala. Uvažavajući i amortizaciju opreme i objekta, kapital je sveden na oko 7,3 milijuna KM – dakle na približno polovicu upisanog iznosa, iako je samo tržišna vrijednost zemljišta bez objekta prema podacima porezne uprave u tom trenutku bila 15.000.000 KM – pa je udio državnog kapitala od 79,73 posto u toj umanjenoj masi iznosio 5.833.217 KM. Umjesto da se hotel procijeni i prodaje po tržišnoj vrijednosti koja je bila daleko veća od vrijednosti kada je osnovano poduzeće 1997. godine, prvo mu je vrijednost prepolovljena, a potom je i tako umanjeni iznos prodan za 2.500.000 KM, dakle za otprilike trećinu već prepolovljene sumnjive procjene koju je utvrdila agencija.
Sukladno istoj računici umanjivani su i udjeli suvlasnika. Umjesto strukture upisane u registru – „Brodomerkur" 51 posto, „Hotel Zenit" 44 posto i Općina Neum pet posto – u privatizaciju je hotel ušao s udjelima od oko 74,7 posto za Hercegovačko-neretvansku županiju, oko 20,3 posto za „Brodomerkur" i pet posto za Općinu Neum. Danas općinskog udjela nema u registru.
Hotel prodan za manje od polovice procijenjene vrijednosti
Prvi u nizu ustupaka „investitoru" bila je sama cijena. Agencija za privatizaciju HNŽ/K rješenjem od 7. travnja 2015. utvrdila je vrijednost državnog kapitala i početnu bilancu na 5.833.217 KM. Zakon o privatizaciji poduzeća pritom ne ostavlja prostora za tumačenje: početna cijena kod prodaje poduzeća jest vrijednost utvrđena u početnoj bilanci. To je zakonski minimum ispod kojeg se nije smjelo ići.
U rujnu iste godine „Bingo" je proglašen pobjednikom privatizacije 79,73 posto državnog kapitala – po cijeni od 2.500.000 KM. To je oko 3,3 milijuna KM manje od iznosa koji je zakon propisivao kao donju granicu, i to prema procjeni koju je izradila sama Agencija koja je prodaju i provodila. Hotel je, drugim riječima, prodan za manje od polovice vrijednosti koju mu je utvrdio prodavatelj. Pitanje koje Općina otvara glasi jednostavno: tko će snositi odgovornost za tu razliku i tko će nadoknaditi štetu?
Natječaj objavljen samo u domaćim novinama
Slijedi način na koji je natječaj uopće objavljen. Zenit-Bro nalazio se na službenoj listi poduzeća koja se prodaju u suradnji s Međunarodnom savjetodavnom grupom za privatizaciju, što je značilo da je javni poziv morao biti objavljen i u inozemnim novinama na engleskom jeziku.
Objavljen je, međutim, samo u jednim domaćim dnevnim novinama, u srpnju 2015. Time strani ulagači praktički nisu ni mogli saznati da se hotel prodaje – a upravo bi konkurencija bila jedini mehanizam koji bi cijenu podigao na zakonsku razinu. Županijski sud u Mostaru to je i presudio: u siječnju 2024. utvrdio je da postupak nije proveden u skladu s propisima i da je objavom samo u domaćim novinama narušena konkurentnost. Propisi predviđaju i da komisija s pobjednikom vodi pregovore i o njima sastavi zapisnik; prema stanju spisa, pregovori nikada nisu ni započeti.
Smanjena vrijednost društva i investicijske obveze
Zatim na red dolazi vrijednost samog društva. U postupku registracije kapital Zenit-Bro smanjen je za oko 7,1 milijun KM, i to bez dokaza da su vjerovnici o tome obaviješteni, kako zakon nalaže. Istodobno se mijenja vlasnička struktura društva, a „Bingo" se upisuje kao vlasnik većinskog udjela.
Potom se smanjuju i investicijske obveze. U početnoj investicijskoj priči govorilo se o ulaganjima od oko 15 milijuna KM, dok se u kasnijem nacrtu sporazuma govori o približno 2,4 milijuna KM. Uz to, rokovi za ulaganja i zapošljavanje počinju teći od potpisivanja sporazuma i uvođenja kupca u posjed, a ne od 2015., kada je „Bingo" proglašen pobjednikom. Godine koje su protekle između dvije točke tako ne ulaze u rokove novih obveza.
Garancija nije dostavljena, cijena plaćena gotovo devet godina poslije
Popušta se i kod jamstava i kod plaćanja. Bankovnu garanciju – jedini instrument kojim se osigurava da će ulaganja i zapošljavanja doista biti izvršeni – kupac, prema dokumentaciji, nikada nije dostavio. „Bingo" je proglašen pobjednikom u rujnu 2015., a kupoprodajna cijena plaćena je tek u veljači 2024. – i to ne prodavatelju. Umjesto Agenciji za privatizaciju, koja je po natječajnoj dokumentaciji prodavatelj, iznos je doznačen Ministarstvu financija Županije, dakle osobi koja nije ugovorna strana. U nacrtu sporazuma takvo se plaćanje tretira kao uredno izvršenje obveze, bez spominjanja zateznih kamata.
Sve to ide i na štetu dotadašnjih vlasnika. U dokumentu se 79,73 posto tretira kao državni kapital, bez spomena petpostotnog udjela Općine Neum, vrijednog 720.500 KM. Taj udio nije prodan, otkupljen niti nadoknađen, nego je izbrisan iz registra. Ne postoji nijedna odluka kojom bi se Općini taj udio oduzeo. Općina pritom nije bila stranka u građanskom postupku na temelju čijih je presuda Agencija obvezana zaključiti ugovor s „Bingom".
Sporna i sama registracija „Binga"
Isti se obrazac ponavlja i u samom registracijskom postupku. „Bingo" je zahtjev za upis podnio 7. svibnja 2025., dok je skupština društva na kojoj su donesene odluke na koje se zahtjev pozivao održana tek 9. srpnja – deset tjedana kasnije. Zakon nalaže obrnuti redoslijed: najprije odluka, pa prijava. Općina tvrdi da na tu skupštinu nije bila pozvana, kao ni „Brodomerkur", a sazvao ju je „Bingo", koji tada još nije bio upisan u registar kao član društva.
Najneobičniji je detalj statut. Svi zapisnici s te skupštine pozivaju se na „statut od 20. svibnja 2024." – dokument koji u sudskom registru ne postoji. U registru postoji samo statut iz 2004. godine. Skupština je, dakle, mijenjala akt kojeg nema. Pritom ni statut iz 2004. više nije bilo moguće mijenjati, jer je prestao važiti stupanjem na snagu novog Zakona o privrednim društvima – moglo se donijeti samo posve novi statut, što nije učinjeno. Sud je 15. svibnja 2025. sam zatražio ovjereni statut; on nije dostavljen, a upis je ipak proveden. Na prigovor o nepostojećem statutu Županijski sud odgovorio je da je riječ o „tiskarskoj grešci", bez ijednog izvedenog dokaza.
U međuvremenu su dotadašnji upisani vlasnici 27. svibnja održali vlastitu skupštinu i podnijeli zahtjev za upis, pozivajući se na zakonsko pravo prvenstva. Taj zahtjev, prema navodima Općine, nije riješen. Općinski punomoćnik 6. lipnja podnio je i poseban podnesak kojim je upozorio na nezakonitosti i zatražio postupanje predviđeno zakonom, no rasprava nije održana.
Istim je upisom potvrđen i direktor društva – dan nakon što je pisanim putem izričito odbio tu dužnost. O tome je podnesena i kaznena prijava.
Dvije presude protiv nadležnog ministarstva
Sporan je i pravni tretman same privatizacije. Sudske presude obvezale su Agenciju da zaključi ugovor s „Bingom", ali Općina i Županija tvrde da presuda sama po sebi ne može zamijeniti upravni akt kojim Agencija odobrava registraciju provedene privatizacije. Taj akt zakon izričito propisuje, a Agencija ga, prema navodima Općine, nikada nije donijela. Unatoč tome, registracija je provedena.
Posebno pitanje otvara postupanje nadležnog ministarstva. Protiv Ministarstva trgovine, turizma i zaštite okoliša HNŽ/K Općina Neum vodila je dva upravna spora – i oba dobila.
U prvom je osporila zaključak ministarstva od 24. lipnja 2022., kojim je odbačen prijedlog Općine za obnovu postupka okončanog rješenjem iz siječnja 2016. Županijski sud u Mostaru presudom broj 07 0 U 021698 22 U od 31. siječnja 2024. taj je zaključak poništio, i pritom ušao u meritum. Sud je utvrdio da postupak prodaje nije proveden u skladu s Pravilnikom o postupku prodaje javnim prikupljanjem ponuda u velikoj privatizaciji, da objavom javnog poziva samo u jednim domaćim dnevnim novinama nije osigurana transparentnost i pravičnost koju nalaže članak 19. Zakona o privatizaciji poduzeća, te da je narušena konkurentnost jer je stranim fizičkim i pravnim osobama onemogućeno sudjelovanje. Obveza objave u inozemnom glasilu na engleskom jeziku, naglasio je sud, imperativne je, a ne alternativne naravi – „Zenit-Bro" nalazio se na listi poduzeća za prodaju tenderom u suradnji s Međunarodnom savjetodavnom grupom za privatizaciju, i to pod rednim brojem 45.
Iz obrazloženja te presude proizlazi i podatak koji je teško previdjeti. U zapisniku o inspekcijskom pregledu upravne inspekcije Ministarstva pravosuđa, uprave i lokalne samouprave HNŽ od 12. srpnja 2021. sam je direktor Agencije za privatizaciju izjavio da su uvidom u spis utvrđene nepravilnosti u postupku prodaje koje imaju štetne posljedice za interese stranaka i za javni interes, te da postupak čine netransparentnim i nezakonitim. O tome je, stoji dalje, nadležni organ obavijestio još aktom iz veljače 2019. Sud je ministarstvu naložio da u ponovnom postupku obnovu dozvoli. Prema navodima Općine, to nije učinjeno.
U drugom sporu Općina je osporila rješenje ministarstva od 27. prosinca 2022., kojim je odbijen njezin prijedlog da se oglasi ništavom odluka o proglašenju „Binga" najboljim ponuđačem. Presudom broj 07 0 U 022486 23 U od 9. rujna 2024. Županijski sud poništio je i to rješenje – ovoga puta zato što obrazloženje ne sadrži zakonom propisane elemente i što se organ nije s dužnom pažnjom bavio istim navodom o izostanku objave u inozemnom glasilu. Sud je odbacio i tumačenje ministarstva da je to pitanje već bilo riješeno u ranijim postupcima pred Županijskim i Vrhovnim sudom Federacije BiH, jer su se ti postupci odnosili na nešto drugo – na reviziju kapitala društva i brisanje petpostotnog udjela Općine Neum iz sudskog registra. Protiv nijedne od dviju presuda žalba nije dopuštena.
Tijekom jednog od tih upravnih sporova na čelu ministarstva bio je ministar Emil Balavac, dok je danas na njegovu čelu ministar Ajdin Teletović. Predmeti su tako ponovno pred sudom. Posljedica je da odluka o pobjedniku natječaja iz 2015. – temelj cijele privatizacije – do danas nije pravomoćna, dok protek vremena ide isključivo u korist kupca.
Sporazum potpisan usred blokade Agencije
A upravo se ovoga ljeta događa ono što bi moglo biti presudno. Vlada Županije 24. lipnja razriješila je direktora Agencije za privatizaciju, ne imenovavši zamjenu; zamjenica direktora u dopisu Vladi navodi da je rad Agencije „totalno blokiran". Dva dana kasnije, 26. lipnja, ta ista zamjenica potpisuje s „Bingom" sporazum o provedbi presude i uvođenju kupca u posjed hotela – pa istoga dana od Upravnog odbora traži da naknadno odobri ono što je već potpisala, uz obrazloženje da joj je kupac prijetio tužbom. Sporazum, prema dokumentaciji, tek treba potpisati i druga strana.
Tim se sporazumom, tvrde u Općini, ne rješava ništa – nego se prekriva. Izostanak bankovne garancije, plaćanje pogrešnoj osobi i neispunjena ulaganja – svaki od njih zasebno osnova je za raskid ugovora i povrat hotela u državne ruke – pretvaraju se u tehnička pitanja „implementacije". Kupac pritom ulazi u posjed hotela prije nego što je uopće utvrđeno je li ga smio kupiti.
Stvaraju se činjenice prije završetka sudskih postupaka
I tu je, možda, najvažnija posljedica. Kupac je svjestan da bi se cijeli postupak mogao vratiti na početak. Ulaganjima koja sada vrši – a čiji stvarni opseg nitko neovisno nije utvrdio – stvara položaj u kojem će tražiti da mu se ta ulaganja uračunaju u eventualnom novom natječaju. Ako se to prihvati, svakom drugom ponuđaču sudjelovanje unaprijed postaje neisplativo: natječaj bi formalno bio raspisan, ali s unaprijed poznatim ishodom. Umjesto da se pričeka ishod sudskih postupaka, stvaraju se činjenice koje taj ishod čine bespredmetnim.
Županijski sud u Mostaru odbio je žalbe na registraciju u ožujku 2026., a promjena je u sudskom registru evidentirana 19. kolovoza. Zanimljiv je i jedan detalj iz sudskih spisa: i u presudi iz prosinca 2023., kojom je Agencija obvezana zaključiti ugovor s „Bingom", i u rješenju iz ožujka 2026., kojim su odbijene žalbe na upis, odlučivalo je sudsko vijeće – a u obje odluke izvjestiteljica je bila ista sutkinja. Izvjestitelj je u vijeću ključna pozicija: on priprema predmet, izlaže ga vijeću i predlaže odluku. No time spor nije završen. Prema Jurkovićevim navodima, pred Ustavnim sudom BiH vodi se jedan postupak, dva su upravna spora, a četvrti postupak odnosi se na samu registraciju.
Tko će snositi posljedice?
Zato pitanje danas nije i ne treba biti samo tko je upisan kao vlasnik. Važno pitanje je i je li se, korak po korak – kroz cijenu ispod zakonskog minimuma, način objave natječaja, vrijednost društva, investicijske obveze, rokove, registraciju i, na kraju, sporazum potpisan usred blokade Agencije – stvarao sve povoljniji položaj upravo za „investitora". I je li onaj tromilijunski manjak u cijeni doista samo izgubljen – ili je bio cijena za sve ovo što je uslijedilo. Dok je Općina Neum, kao jedan od dotadašnjih vlasnika, iz registra nestala bez prodaje svog udjela i bez ikakve naknade.
Otvori KEKS Pay
