S obzirom na činjenicu da broj zaraženih koronavirusom u svijetu i dalje raste zabrinjavajućom brzinom, znanstvenici i medicinski stručnjaci ulažu ubrzane napore na razvoju cjepiva, piše Entertainment times.
Trenutno postoji više od 160 kandidata za cjepivo u različitim fazama proizvodnje, a 27 njih je pristupilo ispitivanjima na ljudima. Dok se cjepivo koju su stvorili na Univerzitetu Oxford i proizvođač lijekova AstraZeneca smatra jednim od glavnih pokretača u utrci, Rusija je spremna postati prva zemlja na svijetu koja je lansirala svoje cjepivo protiv koronavirusa.
Ruski kandidat za cjepivo je virusna vektorska cjepivo zasnovana na adenovirusu koje se kombinira sa SARS-CoV-2 da bi se postigao imuni odgovor u organizmu. Baveći se nagađanjima o sigurnosti i učinkovitosti cjepiva, Alexander Gintsburg, direktor Nacionalnog istraživačkog centra Gamaleya, tvrdio je da čestice koronavirusa u cjepivu ne mogu naštetiti organizmu jer se ne mogu umnožiti.
Iako je rusko cjepivo dobila prednost, stručnjaci dovode u pitanje brzi pristup razvoju cjepiva. Aleksander Čepurnov, bivši šef zaraznih bolesti u Vektoru, bio je skeptičan prema podacima koje je dostavila ruska vlada.
"Postoji opasnost u pogledu mogućnosti povećanja težine bolesti pogrešnim cjepivom. Za koronavirus već se zna da se infekcija može intenzivirati uz prisustvo određenih antitijela. Dakle, treba znati koja antitela formira cjepivo", kazao je on.
Treba napomenuti da je Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) već strogo savjetovala ruske vlasti da postupaju prema već utvrđenim smjernicama za proizvodnju sigurnog i učinkovitog cjepiva protiv koronavirusa.
