Najnoviji krug razgovora predstavnika Europske unije s bosanskohercegovačkim liderima nije donio nikakav pomak u provedbi presude ‘Sejdić i Finci’, odnosno definiranju načina izbora članova Predsjedništva BiH.
Radončićev prijedlog
Manje-više pozicije svih lidera su ostale iste, što znači da dva HDZ-a traže rješenje koje će spriječiti novi izborni inženjering i ignoriranje izborne volje hrvatskog naroda, SDA i dalje smatra najboljima svoje prijedloge o posebnim izbornim područjima, dok SDP najradije ne bi mijenjao ništa u sadašnjem načinu izbora tročlanog Predsjedništva. Zbog svega toga možda i najrealnije zvuči više puta ponovljena inicijativa predsjednika SBB-a Fahrudina Radončića o vraćanju neizravnog izbora članova Predsjedništva na pregovarački stol. Čini se kako su iscrpljeni svi mogući modeli izravnog načina izbora. Činjenica je da je bez posebnih izbornih područja teško pronaći matematički model koji će koliko-toliko jamčiti Hrvatima da im se neće ponoviti situacija u kojoj drugi biraju njihovog člana Predsjedništva. Bošnjačke stranke, a prije svih SDP, ne pristaju na takvo što. Zbog toga se neizravan način izbora, što u prijevodu znači biranje članova Predsjedništva u Parlamentu, nameće kao jedino moguće alternativno rješenje.
-Od početka zagovaram princip neizravnog načina izbora, jer desetak modusa izravnog načina očigledno nisu nešto o čemu se možemo svi složiti, kaže Radončić.
Nastavak razgovora
Na istom tragu su i zadnje izjave predsjednika HDZ-a BiH Dragana Čovića koji također zaključuje da su iscrpljeni svi modeli izravnog izbora.
-Ako smo iscrpili sve modele izravnih izbora, možda je vrijeme da se okrenemo neizravnom načinu izbora. U svakom slučaju, moramo dalje razgovarati, poručuje Čović. Jedan od prijedloga za neizravan način izbora članova Predsjedništva iz Federacije dolazio je svojedobno upravo od dva HDZ-a. Bošnjačke stranke su tada odbijale takvu mogućnost ako se takav način izbora neće primjenjivati i na člana Predsjedništva BiH iz RS-a. Srpska strana, pak, odlučno odbacuje mogućnost da se član Predsjedništva iz ovog entiteta bira na bilo koji drugi način osim izravno na izborima. No, u sadašnjoj konstelaciji odnosa prije će se dogovor postići oko neizravnog, nego oko izravnog modela. I jedan i drugi način izbora imaju svoje prednosti i mane. U Europi ima različitih primjera. Primjenjuju se oba modela, ovisno o ustroju države i političkoj tradiciji. Stoga, ni BiH ne bi bila nikakva iznimka, ili presedan u slučaju primjene neizravnog načina izbora.
