Srednja škola Antuna Branka Šimića u Grudama u novu školsku 2026./2027. godinu ulazi s rekordnim brojkama, novim programima i temeljito obnovljenim prostorom.
Čak 180 “prvašića” sjelo je 7. rujna u školske klupe, a među njima su i djeca iz obitelji povratnika iz inozemstva. Ustanova koja baštini tradiciju grudske gimnazije, otvorene još školske 1964./65. godine, desetljećima slovi kao istinski rasadnik znanja, no danas pod istim krovom uspješno spaja akademsku izvrsnost i moderna strukovna zanimanja. Od novog četverogodišnjeg smjera računalnog tehničara u graditeljstvu do intenzivnih ljetnih radova u kojima je škola dobila novo ruho, povoda za razgovor s ravnateljicom Andrijanom Mlinarević Cvetković više je nego dovoljno.
U otvorenom intervjuu ravnateljica otkriva sve detalje o početku nastave, usklađivanju programa s potrebama lokalnog gospodarstva, ali i temeljnoj viziji škole u kojoj tehnologija nikada ne smije zasjeniti čovjeka. U uvodu razgovora ravnateljica nam priča kako će prvi tjedan biti prilagođeniji učenicima.
- U prvim razredima to je vrijeme upoznavanja učenika i profesora, nove škole i načina rada, dok je u ostalim razredima naglasak na ponavljanju i postupnom uvođenju u nove nastavne sadržaje. Zbog toga će tijekom prvog tjedna nastavni sati biti skraćeni i trajat će 25 minuta. Želimo da početak školske godine bude što ugodniji, posebno našim prvašima, kojima dolazak u srednju školu predstavlja potpuno novu životnu etapu - naglašava.
Vecernji.ba: Koliko je ukupno učenika upisano u prve razrede za školsku 2026./2027. godinu i jeste li zadovoljni popunjenošću odjela?
U prve razrede naše škole ove je godine upisano 180 učenika, što je za nas rekordan broj i podatak koji nas zaista veseli. Posebno nam je drago što su učenici prepoznali raznovrsnost programa koje škola nudi i što postoji interes i za gimnazijske i za strukovne smjerove. Ovaj broj za nas je posebno važan jer pokazuje povjerenje koje učenici i roditelji imaju u našu školu, ali nas istodobno obvezuje da to povjerenje opravdamo. Svaki od tih 180 učenika dolazi sa svojim interesima, sposobnostima i očekivanjima, a naš je zadatak pružiti im kvalitetno obrazovanje i okružje u kojem će se moći razvijati.
Vecernji.ba: Kako su raspoređeni učenici po programima, za koja je od 11 ponuđenih zanimanja (četverogodišnjih i trogodišnjih) vladalo najveće zanimanje?
Od ponuđenih programa, ove godine najveće zanimanje bilježimo za opću gimnaziju, zatim za frizerski smjer, gdje imamo dva odjela, kao i za smjer dizajner unutrašnje arhitekture. Drago nam je što učenici biraju različite programe jer upravo to pokazuje koliko su različiti njihovi interesi, sposobnosti i planovi. Mislim da je jedna od velikih prednosti naše škole upravo širina programa koje možemo ponuditi učenicima.
Vecernji.ba: Od ove školske godine uveli ste novi smjer – računalni tehničar u graditeljstvu. Kakva je bila reakcija i odaziv učenika na ovaj program?
Da, od ove školske godine imamo i novi smjer - računalni tehničar u graditeljstvu. Uspjeli smo formirati odjel i zadovoljni smo interesom učenika za ovaj program. Uz njega, svakako je zanimljivo spomenuti i program pomoćnog kuhara, za koji smo također formirali odjel. Svaki novi program za školu predstavlja određeni izazov jer zahtijeva organizaciju, opremanje i prilagodbu nastave, ali prije svega predstavlja priliku za razvoj. Radujemo se svim izazovima koji nas očekuju s učenicima ovih novih smjerova, jednako kao i nastavku razvoja svih ostalih programa koje naša škola nudi.
Vecernji.ba: Koja konkretna znanja učenici usvajaju kroz taj smjer i kako on odgovara potrebama tržišta rada?
Kada razmišljamo o pokretanju novih smjerova, uvijek nastojimo prethodno istražiti tržište rada i potrebe našega kraja. Nije nam cilj uvoditi nešto novo samo zato da bismo imali novi smjer. Važno nam je da program ima svoju svrhu i da učenicima nakon završetka školovanja pruža stvarne mogućnosti za nastavak obrazovanja ili zapošljavanje. Računalni tehničar u graditeljstvu četverogodišnji je program koji na vrlo zanimljiv način povezuje znanja iz područja graditeljstva s informatičkim tehnologijama. To je zapravo suvremen pristup građevinskom obrazovanju u kojem učenici, uz temeljna stručna znanja, uče koristiti napredne računalne programe koji su danas standard u projektiranju i graditeljstvu. Nakon završene srednje škole učenici mogu nastaviti obrazovanje na fakultetima istog ili srodnog područja, ali imaju i mogućnost zapošljavanja. Mogu pronaći svoje mjesto u arhitektonskim i projektnim uredima, javnim poduzećima koja se bave urbanizmom i prostornim planiranjem, raditi kao tehnički crtači i modelari, ali i kao koordinatori ili pomoćnici voditelja gradilišta. Upravo je povezivanje tradicionalnih stručnih znanja s novim tehnologijama smjer u kojem se strukovno obrazovanje danas treba razvijati.
Vecernji.ba: Bilježite li među upisanim učenicima i djecu iz obitelji koje su se vratile iz inozemstva i koliko je taj trend vidljiv ove školske godine?
Svakako bilježimo i povratak djece, odnosno cijelih obitelji iz inozemstva. Ove godine imamo tri obitelji povratnika, što nas posebno veseli. Također su nam dolazile obitelji koje svoj povratak planiraju za godinu ili dvije te već sada razmatraju mogućnosti školovanja svoje djece. To nam govori da roditelji žele navrijeme prikupiti informacije i pronaći program koji će najbolje odgovarati interesima njihove djece. Posebno nam je važno da se djeca koja dolaze iz drugih obrazovnih sustava kod nas što lakše prilagode, da se osjećaju prihvaćeno i da brzo postanu dio svoje nove školske sredine.
Drago nam je kada se obitelji vraćaju u naš kraj, a nama kao školi posebno znači kada nas prepoznaju kao mjesto na kojem žele nastaviti obrazovanje svoje djece.
Vecernji.ba: U školi se trenutačno izvode radovi – koji se dijelovi zgrade obnavljaju i kakva se oprema uvodi?
Obnova škole započela je praktički onoga trenutka kada su učenici završili nastavu i napustili školske klupe. Radovi su tijekom cijeloga ljeta bili vrlo intenzivni i uistinu je napravljeno mnogo. Promijenjeni su svi vanjski otvori na školi, kao i unutarnja vrata, a devet učionica potpuno je renovirano: od električnih instalacija, zidova i stropova pa sve do novih vinilnih podova. U učionicama su postavljeni i stropni ventilatori kako bismo učenicima i profesorima osigurali što ugodnije uvjete za rad. Nakon što uredimo još tri učionice, možemo reći da će škola biti gotovo u potpunosti obnovljena. Preostaje nam još uređenje podrumskih prostorija, dok su ostali prostori škole već prošli kroz značajne zahvate. Obnovljeni su toaleti, uređeni i opremljeni stručni kabineti za mehatroniku, CNC operatere, medicinsku struku i frizere, kao i brojni drugi prostori koje naši učenici svakodnevno koriste. Kada sve to sagledamo, riječ nije samo o estetskom uređenju škole. U posljednjih nekoliko godina sustavno stvaramo suvremeniji, funkcionalniji i ugodniji prostor za učenje i rad, posebno vodeći računa o tome da naši strukovni smjerovi imaju kvalitetne uvjete za praktičnu nastavu. Posebno me veseli što se promjene danas zaista vide čim uđete u školu. Škola je dobila potpuno novo lice, ali ono što je još važnije naši učenici dobivaju prostor i opremu koji odgovaraju obrazovanju koje im želimo pružiti. Ovom prilikom želim zahvaliti svima koji su nam u tome pomogli: Vladi Zapadnohercegovačke županije, Ministarstvu obrazovanja, znanosti, kulture i sporta na čelu s ministricom Danielom Perić, Ministarstvu financija, Općini Grude i načelniku Ljubi Grizelju, našim poduzetnicima, ali posebno i našim vrijednim domarima, spremačicama, djelatnicima naše škole koji su se uključili i koji ovih dana neumorno rade kako bi sve bilo spremno za naše učenike. Sve što je napravljeno rezultat je zajedničkog rada i mislim da na to svi možemo biti ponosni.
Vecernji.ba: Grudska gimnazija (Danas Srednja škola A. B. Šimića) djeluje još od 1964./65. godine i generacijama je prepoznata kao svojevrsni rasadnik znanja. Kako danas održavate tu razinu kvalitete i pripremate učenike za visoko obrazovanje?
Naša je škola oduvijek bila prepoznata kao svojevrsni rasadnik znanja. Kada pogledamo njezine početke i usporedimo ih s današnjom školom, vidimo veliku transformaciju. Mislim da je najvažnije upravo to što se škola mijenja i nastoji pratiti vrijeme u kojem živimo. Ono što našu školu čini posebnom jest i činjenica da pod istim krovom objedinjujemo opću gimnaziju i veliki broj strukovnih smjerova. Upravo tu raznolikost smatram jednom od naših najvećih vrijednosti. U istoj školskoj zajednici zajedno odrastaju i obrazuju se učenici različitih interesa, sposobnosti i budućih profesionalnih usmjerenja. Ne dijelimo ih prema tome koji su program odabrali – svi su, prije svega, učenici naše škole i svakome od njih želimo pružiti jednake mogućnosti da razvije ono u čemu je najbolji. Način poučavanja danas je bitno drukčiji nego prije. Sve je više grupnog rada, razgovora, rasprave i aktivnog sudjelovanja učenika. Profesori osluškuju njihove potrebe, a nastava postaje dinamičnija i zanimljivija, pri čemu učenik više nije samo pasivni slušatelj nego aktivni sudionik nastavnog procesa. Svaki naš smjer je drugačiji i svaki ima svoje specifične potrebe. Nastojimo ih prepoznati, vidjeti gdje postoje nedostaci i kontinuirano ih popravljati. Ono što nam je možda i najvažnije jest pružiti učenicima mogućnost da se razvijaju upravo u onome u čemu su dobri. Uvažavamo njihove ideje i pomažemo im da ih ostvare. Želimo školu u kojoj učenik neće samo čekati da mu netko kaže što treba napraviti nego će imati prostor predložiti, osmisliti i realizirati vlastitu ideju. Tako razvija sebe, ali istodobno može pridonijeti i školi i zajednici. Imamo jako lijepe primjere. Učenici smjera mehatronike prošle su godine sami osmislili sustav povezivanja učeničkih računala s profesorskim računalom, čime su omogućili bolju komunikaciju i praćenje rada te tako dodatno unaprijedili svoj kabinet. Naši frizeri, primjerice, tijekom praktične nastave pružaju frizerske usluge i profesorima. Tako stječu iskustvo stvarnog rada, razvijaju komunikaciju s klijentima, a sredstva koja zarade ponovno ulažu u materijale potrebne za praktičnu nastavu. Takvih primjera ima zaista mnogo i teško ih je sve nabrojiti. U konačnici, ono što najbolje opisuje naš pristup jest činjenica da nam je stalo do svakog učenika, njegovih sposobnosti, interesa i potreba.
Vecernji.ba: Vaši učenici redovito ostvaruju dobre rezultate na županijskim i državnim natjecanjima, smotrama i projektima. Na koja ste postignuća iz proteklog razdoblja posebno ponosni?
Naši učenici vrlo često osvajaju nagrade i priznanja i teško mi je izdvojiti jedno postignuće na koje smo posebno ponosni jer smo ponosni na svaki njihov uspjeh. Ali uspjeh učenika za nas nije samo medalja, diploma ili osvojeno mjesto na natjecanju. Ponosni smo i na one svakodnevne, možda manje vidljive stvari kada vidimo koliko su učenici spremni biti jedni uz druge, pomoći prijatelju, uključiti se u neku humanitarnu ili školsku aktivnost ili jednostavno pokazati da izrastaju u dobre mlade ljude. Naravno, kao i u svakoj školi, postoje i problemi. Oni su dio odrastanja i nastojimo ih zajednički rješavati razgovorom, suradnjom s roditeljima i međusobnim razumijevanjem. Njihove nagrade i priznanja služe na čast, prije svega njima samima, ali i njihovim profesorima koji s njima rade te roditeljima koji ih prate i podržavaju. Nama kao školi svaki njihov uspjeh daje dodatnu motivaciju za daljnji rad.
Vecernji.ba: Grude su poznate kao jedna od gospodarski najrazvijenijih općina. Koliko lokalni poduzetnici prepoznaju vaše strukovne smjerove, nude li stipendije učenicima ili posao odmah nakon mature?
Naši lokalni poduzetnici zaista su za svaku pohvalu i suradnja između škole i gospodarstvenika na vrlo je visokoj razini. Ta suradnja ne odnosi se samo na organiziranje praktične nastave. Zajedno sudjelujemo u različitim projektima, organiziramo posjete, izlete, stručne edukacije i brojne druge aktivnosti kojima učenicima približavamo stvarno radno okružje. Posebno nam je važno što naši učenici strukovnih smjerova tijekom praktične nastave imaju priliku pokazati što znaju i koliko su spremni raditi. Poslodavci to prepoznaju. Učenici koji se svojim znanjem, trudom i odgovornošću posebno istaknu nerijetko nakon završetka školovanja nastavljaju raditi upravo kod poslodavaca kod kojih su obavljali praksu. Mislim da je upravo to najbolji pokazatelj koliko dobra povezanost škole i gospodarstva može koristiti svima: učeniku koji dobiva priliku za posao, poslodavcu koji dobiva kvalitetnog mladog radnika i našoj lokalnoj zajednici u kojoj ti mladi ljudi ostaju živjeti i raditi.
Vecernji.ba: Što biste na početku nove školske godine poručili srednjoškolcima i njihovim roditeljima?
Što poručiti učenicima na početku nove školske godine? Nije baš jednostavno sažeti sve u nekoliko rečenica. Prije svega, poručila bih im da budu svoji i originalni. Da otkrivaju ono u čemu su dobri, razvijaju svoje sposobnosti i daju maksimum od sebe, ne samo zato da bi bili bolji od drugih nego da bi postali najbolja verzija sebe. Voljela bih da budu dobri prijatelji, da pomažu jedni drugima i da znaju prepoznati kada je nekome potrebna podrška. Ocjene i uspjesi jesu važni, ali škola je puno više od ocjena. To je mjesto na kojem odrastamo, učimo živjeti s drugima, stvaramo prijateljstva i polako otkrivamo kojim putem želimo krenuti. A roditeljima bih poručila da budu aktivni dio naše školske zajednice. Da se uključe u rad Vijeća roditelja, da razgovaraju s nama, iznose svoje prijedloge i ideje te nam ukažu i na ono što možemo napraviti bolje.
Škola nije samo zgrada, učenici i profesori. Školu čine i roditelji i cijela zajednica.
Kada svi zajedno, učenici, roditelji, profesori i lokalna zajednica, radimo s istim ciljem, onda možemo stvarati školu u kojoj će se naši učenici osjećati dobro, sigurno i prihvaćeno te imati priliku razviti sve ono što nose u sebi.
Vecernji.ba: Gdje vidite školu u budućnosti?
Školu vidim kao mjesto koje se stalno razvija i nikada ne smatra da je sve završeno.
Želimo nastaviti s uređenjem i modernizacijom prostora, opremanjem kabineta i stvaranjem što boljih uvjeta za praktičnu nastavu. Želimo još snažnije povezivati školu s gospodarstvom, pratiti potrebe tržišta rada, uključivati se u nove projekte i otvarati učenicima mogućnosti koje možda prije nisu imali. Ali uz svu tehnologiju, opremu, nove kabinete i programe, ne smijemo izgubiti ono najvažnije a to je čovjeka. Voljela bih da naša škola ostane mjesto u kojem poznajemo svoje učenike, prepoznajemo njihove sposobnosti, ali i njihove poteškoće; mjesto u kojem učenik može doći s idejom i dobiti priliku da je ostvari. Ne možemo znati kako će izgledati tržište rada za deset godina, ali možemo naše učenike naučiti da budu znatiželjni, samostalni, kreativni, odgovorni i spremni učiti cijeli život. Mislim da je to najbolja priprema koju im škola danas može pružiti
Otvori KEKS Pay
