Počinje sezona pripreme zimnice, ali ona u Bosni i Hercegovini postaje sve skuplja pa mnogi građani odustaju od pravljenja, a neki čak zaključuju da im je isplativije kupiti gotovu. Osim inflacije, koja je donijela visoke cijene potrebnih proizvoda, poskupljenju zimnice značajno je pridonijela i suša koja je uništila povrće, pa ono koje je preživjelo ima “paprene cijene”.
Manje količine
Iako ljudi u BiH od davnina prave zimnicu i svi su odrastali s tom navikom koja je čak postala tradicija duboko ukorijenjena u naš narod, ipak su suša i inflacija učinile svoje i natjerale ljude da sve manje prave zimnicu, a neke čak i da prestanu, piše Večernji list BiH.
Kako smo otkrili u razgovoru s nekoliko domaćica s područja Hercegovine koje su ranije pravile zimnicu, vremena su se promijenila i neke su odustale od toga već prije godinu-dvije, a neke će to učiniti ove. Veliki dio njih ipak ostaje pri ovoj tradiciji, ali u znatno manjoj količini. Kako kažu, pravit će zimnicu jer ne mogu odustati od nje, ali količina će biti primjetno manja. No, ono što je zanimljivo jest da su gotovo sve naše sugovornice odustale od pravljenja ajvara, a najčešći razlog su cijene potrebnih proizvoda te činjenica da je sada isplativije kupiti u trgovini. No tu je i nedostatak vremena, kao i sve manje pomoći drugih ukućana. “Ove godine planiram praviti turšiju i kisele krastavce, to je jedino što mi se čini isplativo. I to radim samo zato što smo navikli praviti zimnicu svake godine i svi to volimo”, kaže za Večernji list domaćica iz Mostara i dodaje kako najviše žali što neće praviti ajvar, ali da su cijene postale tako visoke da nema smisla upustiti se u to.
“Ovo je prva godina da ne pravimo ajvar i svi ga jako volimo, ali mislim kako je došlo do toga da ga više ne može svatko napraviti, čini mi se da je ajvar postao luksuz za ‘odabrane’”, kaže nam ova iskusna Mostarka koja ga je pravila svake godine dugih 35 godina. Druga domaćica kaže da je već napravila dosta džemova: od šljiva, smokava, kao i miješane od jabuka i kruški te sada planira praviti turšiju koja je, po njoj, dosta isplativa, a dobro se iskoristi jer svatko u njoj pronađe nešto što voli. “Kupus i mrkva su jeftini, a od ostalog povrća imam krastavce kornišone i paprike, tako da će me dosta jeftino izaći. Ukiselit ću i nekoliko staklenki krastavaca, koliko ostane nakon turšije”, kaže nam žena iz Ljubuškog. Dodaje kako su inače do sada kiselili i rog-paprike svake godine, ali misli da ove neće jer cijene nisu povoljne. Odustali su od ajvara jer, kako kaže, to više nema smisla.
“Ajvar, čini mi se, polako postaje nedostižan. Može se kupiti ‘domaći ajvar’ za 8 KM po staklenki i bude ukusan, a dok sve kupim, izađe me puno skuplje, a da ne spominjem muku pravljenja, od guljenja paprika pa do višesatnog miješanja...”, navodi nam Ljubušanka. Domaćica iz Širokog Brijega kiselit će paprike. Neće, kaže, puno, dosta manje nego prije, ali će barem po dvije staklenke roga i dvije staklenke žutih paprika. “Navikli smo zimi jesti ukiseljene paprike i kiseli kupus i planiramo ga ukiseliti kada za to dođe vrijeme. Zasad samo imamo džem, i to od šljiva, jer ih imamo puno, pa tako iskoristimo”, objasnila nam je i dodala kako o ajvaru još uvijek razmišlja. Velika je mogućnost da će ga napraviti, kao i ranijih godina, ali nije sigurno, sve ovisi kolike će biti cijene. Još jedna domaćica nam je potvrdila da planira napraviti nešto od zimnice, i to kisele paprike i kupus. I ona je nekada pravila ajvar, ali već treću godinu ne pravi.
“Posljednje dvije godine nisam pravila i zbog cijena i zbog težine pravljenja. Prije su mi pomagala djeca, ali su oboje otišli u inozemstvo i sada je sve na meni, ali više to ne mogu, a kako nema njih, nemam kome ni praviti”, kaže 70-godišnjakinja. Otkriva kako je napravila džem od smokava i šljiva, i to dosta iskoriste tijekom zime, a sve što kiselila, bit će u maloj količini. “Naučili smo praviti zimnicu, pa nećemo odustati od nje dok god je mogu praviti. Neće toga biti puno, ali samo neka ima ponešto za nas. Prije sam pravila pa dijelila svima, a došlo je vrijeme da se to više ne može, sretni smo ako možemo sebi napraviti”, kaže nam žena iz sela u blizini Čitluka.
Jedna od rijetkih koje smo sreli da će praviti ajvar domaćica je iz Konjica koja trenutačno živi u Mostaru. Kako nam je rekla, ne može zamisliti zimu bez ajvara. “Još kao dijete naučila sam praviti ajvar. To je nešto najljepše što pravimo od zimnice. Cijene jesu visoke i dugo sam se mislila hoću li praviti ili ne, no odlučili smo ipak napraviti u manjoj količini. Pravimo s prijateljima, pa je lakše i sav posao odraditi zajedno”, kaže nam ova domaćica. Dodaje kako je i ona pravila džemove, od šljiva i miješani, kao i kompot od višanja. “Uz ovo ću još ukiseliti kupus i to je sve. Prije smo kiselili puno toga, od paprika i krastavaca, pa do pravljenja lovačke salate. Sada svake godine manje pravimo, ali moramo nešto dok god možemo”, kaže za Večernji list Konjičanka.
Izgubio se ritam
I dok većina domaćica pokušava održati tradiciju i napraviti barem dio zimnice, neke naše sugovornice su ipak potpuno odustale od pravljenja zimnice. Razloga ima više, od cijena pa do ubrzanog tempa života i nedostatka vremena, kao i toga da djeca ne žele jesti, pa se polako prestaje praviti. “Ne pravim zimnicu već dvije godine. Svake godine je povrće sve skuplje, vidjeli smo kako od pravljena nema koristi i da je pravimo samo iz navike. Onda smo odlučili stati s tim zasad, pa možda nas želja nekad opet povuče”, kaže nam domaćica iz Čapljine. Dodaje kako im djeca nisu neki ljubitelji “kiseline”, ne žele je baš jesti, pa nije bo problem prestati s tim.
Druga sugovornica iz Mostara, koja također više ne pravi zimnicu, prestala je prošle godine, a glavni razlog je što joj je to oduzimalo puno vremena, a ona ga ima sve manje. “Pravili smo do tada svašta, kiselili paprike i turšiju, ali omiljeni nam je bio ajvar. Jednostavno se izgubio ritam, nitko nema vremena pomoći. Puno je tu posla, priprema, čišćenje, kuhanje i pasterizacija, za ajvar još peći, guliti, mljeti, to su sati i sati rada, a svi ‘nekamo moraju’”, tako da smo prestali to praviti. Kupimo nešto u trgovini ili na tržnici domaće i tako nam je puno lakše”, objasnila je Mostarka.
Otvori KEKS Pay
