Bosna i Hercegovina ostala je bez Dinka Ćorluke, ekonomskog stručnjaka i nekadašnjeg pomoćnika ravnatelja Uprave za neizravno oporezivanje BiH, koji je imao važnu ulogu u provedbi jedne od najvećih financijskih reformi u poslijeratnoj povijesti države – uvođenju poreza na dodanu vrijednost (PDV).
Ćorluka je obnašao dužnost pomoćnika ravnatelja za poreze u vrijeme kada je Bosna i Hercegovina, 1. siječnja 2006. godine, započela primjenu jedinstvenog sustava PDV-a sa stopom od 17 posto. Bila je to reforma koja je iz temelja promijenila način prikupljanja javnih prihoda, pridonijela učinkovitijem poreznom sustavu i stvorila temelje stabilnijeg financiranja institucija i javnih potreba, objavio je Grude.com.
Koliko je Ćorluka bio uključen u provedbu reforme, svjedoči i intervju koji je 3. siječnja 2006. godine dao Večernjem listu, u kojem je govorio o početku naplate PDV-a, pripremljenosti sustava i očekivanim učincima na gospodarstvo i cijene.
Već tijekom prve godine primjene PDV-a rezultati su nadmašivali očekivanja. U rujnu 2006. Ćorluka je potvrdio da je prikupljeno oko 400 milijuna konvertibilnih maraka više od tada planiranog iznosa. Bio je to pokazatelj razmjera promjene koju je donijela nova organizacija poreznog sustava.
Njegov stručni rad nastavio se i u godinama nakon uvođenja PDV-a. Sudjelovao je u analizama mogućih promjena poreznih stopa i procjenama njihovih učinaka na javne prihode, poslovanje gospodarstva i funkcioniranje Uprave za neizravno oporezivanje.
U vremenu kada se govori o financijskoj stabilnosti Bosne i Hercegovine, ulozi javnih prihoda i održivosti proračuna, vrijedi podsjetiti i na stručnjake koji su sudjelovali u izgradnji sustava na kojem se i danas temelji velik dio javnih financija.
Dinko Ćorluka pripadao je generaciji ljudi koja je sudjelovala u provedbi reforme čiji se značaj osjeća i dva desetljeća poslije.
Jer BiH nije najsjajnija država, to svi znamo, ali pitanje je bi li se bez ljudi poput Dinka Ćorluke uopće mogla nazvati državom.
Otvori KEKS Pay
