Bosna i Hercegovina posljednjih godina bilježi sve izraženiji nedostatak domaće radne snage, zbog čega poslodavci sve češće rješenje pronalaze u zapošljavanju stranih radnika. Ono što je donedavno bilo rijetkost, danas postaje svakodnevica u brojnim sektorima, od građevinarstva i ugostiteljstva do prerađivačke industrije, trgovine i prijevoza, piše Večernji list BiH.
Dolaze iz Azije
Masovni odlazak radno sposobnog stanovništva u zemlje EU-a, starenje stanovništva i smanjen interes domaćih radnika za pojedina zanimanja doveli su do situacije u kojoj brojna poduzeća mjesecima ne mogu pronaći potrebne zaposlenike. Zbog toga sve više tvrtki pribjegava angažiranju radnika iz Nepala, Indije, Bangladeša, Filipina, Turske.... Procjenjuje se da u BiH trenutačno radi oko 8000 stranih radnika, a iz Agencije za zapošljavanje UNIDAD ističu kako se njihov broj iz dana u dan mijenja te da je teško dati precizniji podatak. Najviše ih dolazi iz Indije, Nepala, Turske i Srbije. Prema podacima Agencije za rad i zapošljavanje BiH, tijekom 2025. izdane su 6702 valjane radne dozvole stranim državljanima.
Najviše stranih radnika zaposleno je u građevinarstvu, prerađivačkoj industriji, trgovini, ugostiteljstvu i hotelijerstvu te uslužnim djelatnostima. Prema statističkim podacima, najviše je radnika iz Indije, a odmah iza njih slijede državljani Nepala. Većina uredno radi, poštuje ugovore i bez poteškoća se uklapa u novu sredinu. Jedan od radnika rodnu je Kinu zamijenio Majevicom. Na nadmorskoj visini od 850 metara mjeri, armira, zida, postavlja oplatu, nadzire radove i montira konstrukcije. BiH mu nije prvi susret s ovim dijelom svijeta.
“Sviđa mi se okružje ovdje, radio sam godinu i pol dana ranije na izgradnji mini hidroelektrane Ulog. Sada se ne mogu sjetiti kako se zove mjesto u blizini. Bilo mi je lijepo pa sam opet izabrao BiH za rad”, kaže. On nije jedini. Neki od stranih radnika u razgovoru za Fenu otkrili su kako žive u BiH, jesu li zadovoljni primanjima te mogu li nešto uštedjeti i poslati svojim obiteljima. Tejas Mudu s Mauricijusa, koji u BiH radi kao kuhar, kaže da živi sam i da je zadovoljan smještajem. Zadovoljan je i primanjima te ističe da dio plaće može uštedjeti. “Plaća je dobra i zadovoljan sam. Budući da živim sam, mogu nešto uštedjeti i poslati svojoj obitelji”, kazao je. Paula s Filipina, koja također radi u ugostiteljstvu, u BiH živi oko godinu dana. Kaže da je stekla mnogo prijatelja te da su joj primanja zadovoljavajuća.
“Kad je riječ o hrani, najprije u trgovinama tražimo azijske namirnice poput slatkog chilli umaka, soja umaka, raznih začina, a posebno riže, jer je jedemo puno. Ovdje sam oko godinu dana i već sam probala većinu bosanskih jela, a najviše mi se sviđaju ćevapi i burek. Plaća mi je zadovoljavajuća, ali obvezna sam osam posto plaće slati svojoj obitelji na Filipine”, rekla je.
Karta za Zapad
Međutim, pojedini slučajevi otvaraju pitanje dolaze li svi strani radnici u BiH isključivo zbog posla ili nekima radna dozvola služi kao odskočna daska za nastavak puta prema zemljama EU-a. O tome svjedoči i vlasnik jedne banjolučke tvrtke. Angažirao je strane radnike s čijim je radom bio zadovoljan. Međutim, nakon što su primili prvu plaću, dio novca poslali su svojim obiteljima, ostatak podigli s računa i nestali. Prema riječima stručnjaka, pojedini strani državljani mogu provesti mjesec ili dva radeći u BiH, čekajući priliku ili tražeći način da se ilegalno prebace u neku od zemalja EU-a. Takva praksa, postane li učestalija, mogla bi predstavljati ozbiljan izazov za nadležne institucije.
Poslodavci ističu kako strani radnici više nisu privremeno rješenje, nego važan dio poslovanja. Njihov udio među zaposlenicima iz godine u godinu raste, a bez njih bi bilo teško završavati ugovorene poslove ili održavati kontinuitet pružanja usluga. Zbog nedostatka domaće radne snage poslodavci u BiH sve ozbiljnije računaju na uvoz stranih radnika. Planovi predviđaju angažman i do 40.000 radnika u različitim sektorima, potvrđeno je krajem prošle godine na skupu koji je organizirala Udruga poslodavaca FBiH.
Direktor Udruge poslodavaca FBiH Mario Nenadić izjavio je kako se procjenjuje da će strani radnici biti potrebni u brojnim sektorima. “Još uvijek nismo ni na jedan posto udjela stranih radnika u odnosu na domaće, ali tek krčimo put i uvodimo jasnije procedure”, kazao je tom prilikom Nenadić.
Otvori KEKS Pay
