Njemačka je tijekom 2025. godine postala najveći izvor izravnih stranih ulaganja u Bosni i Hercegovini, a iza ovakvog rezultata – kako doznaje BiznisInfo.ba – u značajnoj mjeri stoji veliki investicijski ciklus njemačkog trgovačkog giganta Lidla koji posljednjih godina ulaže stotine milijuna maraka u našoj zemlji.
Prema najnovijim podacima Središnje banke Bosne i Hercegovine (CBBiH), ukupan priljev izravnih stranih ulaganja u BiH tijekom 2025. godine iznosio je 1,41 milijardu KM. Najviše novca stiglo je upravo iz Njemačke – 271,6 milijuna KM.
Na drugom je mjestu Srbija s 206,2 milijuna KM, dok je Austrija treća s 205,9 milijuna KM. Ovo predstavlja zanimljivu promjenu na vrhu liste najvećih ulagača u BiH.
Njemačka s drugog na prvo mjesto
Godinu ranije, odnosno tijekom 2024., Njemačka je također bila veoma visoko pozicionirana, ali nije bila prva. Prema tada objavljenim podacima CBBiH, najveći priljev tijekom 2024. stigao je iz Hrvatske i iznosio je 391,1 milijun KM, dok je Njemačka bila druga sa 255,3 milijuna KM.
Dakle, Njemačka je u samo dvije godine izbila na drugo, a potom i na prvo mjesto. Ovaj uspon Njemačke poklapa se s jednim od najvećih investicijskih ciklusa koje trenutno provodi neka strana kompanija u Bosni i Hercegovini. Riječ je o Lidlu.
Njemački trgovački lanac još nije otvorio svoje trgovine u BiH, ali već godinama ulaže ogroman kapital u pripremu ulaska na domaće tržište. Prema ranije objavljenim podacima, Lidl je do sredine 2025. u razvoj poslovanja u BiH uložio gotovo pola milijarde KM, a do sredine ove godine taj se iznos popeo na skoro 700 milijuna KM.
Najveći rast ulaganja zabilježen je upravo tijekom 2024. i 2025. godine, što se vremenski podudara i sa snažnim skokom Njemačke među najvećim izvorima stranih ulaganja u BiH, piše BiznisInfo.ba.
Lidl gradi diljem BiH
Lidlov novac pritom nije ostao samo na računima kompanije. Rezultati investicijskog ciklusa već su vidljivi diljem zemlje.
Najveće pojedinačno ulaganje veliki je logističko-distributivni centar u Lepenici na području Kiseljaka, čija je vrijednost veća od 100 milijuna eura, odnosno gotovo 200 milijuna KM. Paralelno s distributivnim centrom, Lidl kupuje zemljište te gradi ili priprema prodajne objekte u brojnim gradovima diljem Bosne i Hercegovine.
Riječ je, dakle, o klasičnom velikom investicijskom ciklusu: kapital iz Njemačke pretvara se u zemljište, logističke kapacitete, prodajne objekte, opremu i nova radna mjesta.
Ipak, podaci CBBiH ne prikazuju pojedinačne kompanije koje stoje iza ulaganja iz svake zemlje, pa se ne može tvrditi da je svih 271,6 milijuna KM njemačkih ulaganja tijekom 2025. godine stiglo od Lidla. No razmjere Lidlovih ulaganja, kao i razdoblje u kojem se ona realiziraju, jasno pokazuju da je ova kompanija jedan od ključnih čimbenika snažne pozicije Njemačke.
Maloprodaja među vodećim sektorima
Još jedan podatak CBBiH ide u prilog tomu. Kada se ulaganja promatraju prema djelatnostima, tijekom 2025. najviše ih je realizirano u financijskim uslužnim djelatnostima – 427,3 milijuna KM.
Odmah nakon financijskog sektora nalazi se upravo trgovina na malo sa 176,2 milijuna KM, dok je trgovina na veliko privukla dodatnih 154,3 milijuna KM. Slična situacija bila je i godinu ranije.
Tijekom 2024. financijske usluge bile su na prvom mjestu s 503,8 milijuna KM, dok je maloprodaja bila druga s 219,8 milijuna KM, a trgovina na veliko treća s 205,1 milijun KM. Drugim riječima, upravo u razdoblju najintenzivnijeg Lidlovog investiranja maloprodaja i veleprodaja se dvije godine zaredom nalaze među vodećim sektorima po priljevu stranih izravnih ulaganja.
No, ovdje je potrebno objasniti što CBBiH zapravo podrazumijeva pod izravnim stranim ulaganjima.
Što zapravo znači milijarda stranih ulaganja
Kada se objavi podatak da je u BiH tijekom jedne godine stiglo, primjerice, 1,4 ili 1,7 milijardi KM stranih ulaganja, to ne znači da je kompletan taj iznos stigao iz inozemstva i završio u izgradnji novih tvornica, hotela, trgovačkih centara ili drugih objekata.
Statistička definicija izravnih stranih ulaganja mnogo je šira. U nju ulaze vlasnička ulaganja stranih ulagača, određeni dužnički odnosi između povezanih kompanija, ali i reinvestirana, odnosno zadržana dobit kompanija koje su već u stranom vlasništvu.
Upravo je posljednja kategorija veoma važna za razumijevanje podataka. Ako, primjerice, banka u stranom vlasništvu u BiH ostvari veliku dobit, a njezin vlasnik odluči da taj novac ne povuče iz zemlje kroz dividendu nego ga ostavi u kompaniji, taj se iznos može statistički evidentirati kao izravno strano ulaganje.
Drugim riječima, ne mora nužno biti riječ o novom novcu koji je te godine fizički stigao iz inozemstva.
Zašto su banke uvijek na vrhu
Ovo u velikoj mjeri objašnjava zašto se financijski sektor iz godine u godinu pojavljuje kao najveći ili jedan od najvećih sektora po izravnim stranim ulaganjima. Većina velikih banaka u Bosni i Hercegovini nalazi se u vlasništvu stranih bankarskih grupacija, a domaći bankarski sektor posljednjih godina ostvaruje veoma visoku dobit.
Kada se dio te dobiti zadržava u bankama, on ulazi u statistiku izravnih stranih ulaganja. Primjerice, u 2024. godini čak 53,9 posto ukupnog priljeva izravnih stranih ulaganja u BiH predstavljala je zadržana dobit. To je više od polovice ukupnih stranih ulaganja.
Posebno je to bilo izraženo kod nekih od tradicionalno najvećih ulagača u BiH. Kod ulaganja iz Austrije tijekom 2024. godine čak 82,2 posto odnosilo se na zadržanu dobit, dok je kod Hrvatske taj udio bio veći od 93 posto.
To ne znači da takav kapital nije važan za BiH. Naprotiv, odluka stranih vlasnika da dobit ostave u domaćim kompanijama umjesto da je iznesu iz zemlje svakako ima ekonomsku vrijednost. Ali takvo ulaganje ipak nije isto što i dolazak novog ulagača koji kupuje zemljište, gradi objekte, nabavlja opremu i zapošljava nove radnike.
Lidl je drugačiji primjer
Zbog toga je slučaj Njemačke i Lidla posebno zanimljiv. Dok veliki dio statističkih stranih ulaganja u BiH proizlazi iz poslovanja kompanija koje su ovdje prisutne već godinama ili desetljećima, Lidl tek priprema ulazak na tržište.
Kompanija još nema otvorenu mrežu trgovina koja bi u BiH ostvarivala veliku dobit koju bi mogla reinvestirati. Kapital koji Lidl ulaže koristi se za stvaranje poslovnog sustava praktički od nule – od kupnje zemljišta i gradnje logističkog centra do izgradnje prodajnih objekata, opremanja i zapošljavanja. Ulaganja će se nastaviti jer Lidl tek treba otvoriti svoju mrežu trgovina u zemlji.
Njemačka preuzela vrh
Sve to daje dodatni kontekst najnovijim podacima Središnje banke. Njemačka je 2024. sa 255,3 milijuna KM bila drugi najveći izvor izravnih stranih ulaganja u BiH. Godinu kasnije, sa 271,6 milijuna KM, izbila je na prvo mjesto.
Istodobno, maloprodaja se već drugu godinu zaredom nalazi na drugom mjestu među svim djelatnostima po priljevu stranih ulaganja. CBBiH ne objavljuje koliko od njemačkih 271,6 milijuna KM pojedinačno otpada na Lidl, pa takav iznos nije moguće precizno izračunati iz dostupnih podataka.
No, kada se uzmu u obzir stotine milijuna maraka koje je Lidl već uložio u BiH, snažan rast njegovih ulaganja upravo tijekom posljednjih godina te činjenica da kompanija istodobno realizira desetke projekata diljem zemlje, jasno je da je njemački trgovački gigant imao veoma značajnu ulogu u investicijskom usponu Njemačke.
A pravi učinak tog investicijskog ciklusa tek bi trebao postati vidljiv kada Lidl otvori prve trgovine i počne redovito poslovanje na tržištu Bosne i Hercegovine, piše BiznisInfo.ba.
Otvori KEKS Pay
