Večernji List - najnovije vijesti iz Bosne i Hercegovine, svijeta, sporta, kulture i showbiza
Naslovnica Vijesti

"Struja neće poskupjeti, plin i gorivo možemo uskladištiti, imamo mehanizme zaštititi ljude"

26. lipnja 2022. u 11:01 0 komentara 364 prikaza
fadil novalić

Premijer Federacije BiH Fadil Novalić u intervjuu za Fenu govorio je o socijalnim i ekonomskim kretanjima koja su uslovljena globalnim poremećajima, mjerama koje Vlada poduzima da se ublaže posljedice tih poremećaja, kao i o ukupnom radu Federalne vlade.

Fena: Poskupljenja su već mjesecima problem koji najviše opterećuje građane i svi se pitaju dokle će ovi udari na njihove džepove trajati. Imate li Vi prognoze do kada će cijene nastaviti rasti?

Novalić: Teško je bilo šta prognozirati. Inflacija je trenutno najveći ekonomski izazov svugdje u svijetu. Nakon protekle dvije pandemijske godine, u ovoj godini suočili smo se s jednom od najvećih ekonomskih kriza. Jedan od najvećih prioriteta nam je ublažavanje njenih posljedica.

Da bi bilo jasnije odakle dolaze ova poskupljenja treba sagledati cijelu situaciju kako nastaje taj lanac cijena.

Važno je da ljudi razumiju da Rusija i Ukrajina zajedno čine četvrtinu svjetskog izvoza pšenice i ječma, te 15 posto svjetskog izvoza kukuruza. Dakle petina stanovništva našeg planeta konzumira pšenicu iz Rusije i Ukrajine.

Jasno je da i najmanji poremećaj na tržištu u ovim državama, a pogotovo rat u Ukrajini, neminovno dovodi do problema u opskrbi, pa tako i do rasta cijena.

Uz to, nedavno sam čitao jedno izvješće Svjetske banke gdje se ističe da prirodni plin predstavlja 70 do 80 posto ukupnog udjela u proizvodnji amonijaka. Amonijak je ključan u proizvodnji gnojiva. A jedni od najvećih proizvođača i izvoznika gnojiva na svijetu su Rusija i Bjelorusija.

Svi znamo da su u poljoprivrednoj proizvodnji dva najveća troška gnojivo i obrada zemlje za koju je potrebna nafta. Dakle, i u obradi zemlje ključna je energija, nafta i plin, koji su poskupjeli iz očiglednih globalnih razloga, a posljedično je poskupjela i hrana.

Umjesto da se bavimo prognozama, mi u Vladi Federacije odlučili smo se fokusirati na izradu planova i provođenje konkretnih poteza i mjera koje imaju za cilj da u jednom dijelu pomognu građanima, pogotovo osjetljivim grupama.

Konačno, svjedoci smo da američka i europska središnja banka podižu kamante stope, što je važan korak u borbi protiv inflacije, premda će kao rezultat toga vjerojatno doći do usporavanja globalne ekonomije, što je nažalost cijena koju će biti potrebno platiti radi dugoročnog oporavka.

Fena: Šta Vlada Federacije radi i šta dodatno planira uraditi da pomogne građanima u ublažavanju tih posljedica?

Novalić: Prije par dana sam predložio i Vlada je prihvatila moju inicijativu da izradimo program pomoći kategorijama stanovništva koje su posebno pogođene inflacijom. Program ćemo provoditi kao dodatne intervencije uz mjere koje već daju rezultate a kako bi i dodatno ublažili negativne posljedice po kupovnu moć i životni standard građana Federacije, posebno onih nižeg materijalnog statusa. 

Kada je naša država u pitanju, jedan od izazova je i što BiH ne spada u zemlje koje se protiv negativnih ekonomskih posljedica mogu boriti svojom monetarnom politikom. Da bi vam bilo jasnije šta znači ta mogućnost spomenut ću samo primjer da je tijekom pandemije u Americi u promet pušteno 13 tisuća milijardi dolara novog novca. Dakle, samo papirni novac u cirkulaciji u Americi se povećao za trećinu. Nešto slično se dogodilo i s Europskom unijom i kada imate previše novca koji prati ograničenu količinu roba i usluga, onda neminovno imate inflaciju. To su eksterni faktori na koje nemamo utjecaja.

Naravno da građani traže i moraju dobiti adekvatan odgovor vlasti na ove teške izazove, ali vlade entiteta su limitirane i nemaju nadležnosti za, primjerice, donošenje odluka kakve je donijela Republika Hrvatska. Za građane mnogo toga ovisi od odluka s razine države, gdje se odlučuje o eventualnim promjenama PDV-a i ukidanjima akciza.

Sve što donese Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine mi ćemo primijeniti. Mislim da bi bilo svrsishodno da se na državnoj razini donesu odluke o privremenom smanjenju PDV-a na neke od osnovnih životnih namirnica i lijekova. Isto tako podržavam svako rasterećenje i ublažavanje udara na proračune naših građana kada su u pitanju cijene goriva, ali o tome se odlučuje na razini BiH.

Svjesni da je najveći teret i odgovornost na fiskalnoj politici, mi u Vladi Fedracije poduzeli smo niz mjera koje jesu u našoj moći i zato smo ovogodišnji proračun od 5,6 milijardi KM koji je najveći u povijesti Federacije, usmjerili najviše za pomoć građanima.

Mi i dalje ograničavamo marže za osnovne životne namirnice, naftu i naftne derivate. Naša Federalna uprava inspekcija danonoćno kontrolira provođenje tih Vladinih odluka kako bi se spriječilo ekstraprofiterstvo. Od početka ove godine do sredine lipnja inspektori su u FBiH izdali više od tisuću prekršajnih naloga s ukupnom kaznom od skoro millijun maraka.

Usvojili smo rekordan proračun za poljoprivredu od 106 milijuna KM. Podijelili smo našim poljoprivrednicima putem robnih rezervi 1,4 milijuna litara besplatnog goriva u vrijednosti od 5 milijuna KM, kako bismo povećali domaću proizvodnju i postali što nezavisniji.  Očekujemo da će pozitivni efekt ove mjere biti niža otkupna cijena pšenice.

U našim skladištima imamo žitarica u skladu s europskim potrebama i sigurno je da tri mjeseca možemo hraniti kompletno stanovništvo Federacije BiH sa žitnim i derivatima žita.

Na našu inicijativu je Vijeće ministara zabranilo izvoz peleta i ogrijevnog drveta. Ni tu nismo stali. Naše inspekcije šaljemo na teren da provjeravaju kakvo je stanje zaliha i kako trgovci i proizvođači formiraju cijene ogrijevnog drveta, peleta, briketa. Očekujemo uskoro prve izvještaje kako bismo i na tom polju zaštitili dodatno građane od neopravdanih poskupljenja i spriječili eventualna ekstra profiterstva.

U prehrambenoj industriji ovisimo od nekoliko ključnih proizvoda: mliječnih, pšenice, uljarica, odnosno onih za uzgoj ulja, te kukuruza za uzgoj stoke i proizvodnju mesa.

Mi već dajemo značajne poticaje za mlijeko i zahvaljujući tome proizvodimo sasvim dovoljne količine za potrebe našeg stanovništva, ali i za izvoz. Imamo balans između izvoza i uvoza mlijeka. To nam daje za pravo da isto možemo uraditi sa pšenicom i sa uljaricama. Sve možemo proizvesti za svoje potrebe i slučaj mlijeka nam to potvrđuje.

Fena: Cijene plina, posebno goriva enormno i gotovo svakodnevno skaču, strahuje se i od poskuplenja struje, kako rješavate problem energenata?

Novalić: Dok s jedne strane ne možemo utjecati na cijene nafte i plina, imamo barem sreću, za razliku od mnogih drugih zemalja, da možemo utjecati na cijene struje. Kao što znate, ona nije, niti će poskupjeti u ovoj godini. To sam obećao i to će tako ostati. Istovremeno, Federacija subvencionira račune za oko 80.000 socijalno ugroženih korisnika.

Našu energetsku nezavisnost vodimo putem održavanja proizvodnje vlastite struje, jer nju proizvodimo. Zato smo između ostaloga podržali i nastavak rada blokova 4 i 5 termoelektrana Tuzla i Kakanj. Tako osiguravamo da Federacija ne bude prisiljena uvoziti električnu energiju koja je višestruko skuplja u zemljama EU. 

Vrlo brzo će na dnevnom redu Vlade Federacije BiH biti razmatran i Prijedlog zakona o obnovljivim izvorima energije koji smo pripremili u suradnji s našim partnerima iz međunarodne zajednice. 

Što se tiče plina i goriva, skladišta su nam trenutno jedino rješenje za ublažavanje šokova koji se pojavljuju na tržištu. Radimo intenzivno na provođenju nekoliko rješenja.

Naše rezerve povećavamo u Blažuju, gdje je već započela rekonstrukcija naftnih terminala, kapaciteta 42 milijuna litara. Pozvali smo BH Gas da u Kladnju što prije projektuje skladište gasa. Također, razgovarao sam sa direktorom Terminala u Pločama i tražimo najbrži put koji ćemo preći kako bismo u tamošnjim terminalima izgradili skladište za ukapljeni gas. Radimo i na novim kapacitetima u Bihaću i Mostaru. Naše procjene su da ćemo tako osigurati četvrtinu zaliha plina i goriva.

Očekujem da uskoro budemo u mogućnosti početi i s projektom Južne interkonekcije koji je alternativa da ne budemo ovisni samo o ruskom plinu. Siguran sam da će potrebne procedure u Domu naroda vrlo brzo biti završene da bismo pristupili procesu projektiranja.

Fena: Kakvo je trenutno stanje s rezervama osnovnih životnih namirnica?

Novalić: Vlada ima mehanizme zaštite i dovoljno robnih rezervi. U njima je trenutno dostupnih roba u vrijednosti od 30 milijuna KM. Sa dva milijuna KM proračun Direkcije robnih rezervi FBiH ove godine smo povećali za deset puta, odnosno na 20 milijuna.

Već sam spomenuo rekordna ulaganja u poljoprivredu, nastavak ograničavanja marži za osnovne namirnice i gorivo. Osim toga, mi iz ovogodišnjeg proračuna pružamo do sada najveću financijsku podršku socijalno ugroženim kategorijama. Razmišljamo i o socijalnim paketima za njih, a planiramo i nove intervencije putem naše Direkcije za robne rezerve kada su u pitanju cijene brašna.

Predano radimo na tome da održimo kupovnu moć naših građana slabijeg imovnog stanja, od povećanja mirovina i braniteljskih naknada, uvođenja dječijeg dodatka, primanja za roditelje njegovatelje koji moraju 24 sata dnevno da brinu o svojoj djeci, do podrški zapošljavanjima i mladim ljudima.

Fena: Kada spominjete osobe slabijeg imovnog stanja, mnogi s kritikama komentiraju Vaše izjave da ste protiv subvencioniranja određenih proizvoda i da, kako se citira u javnosti, “ne treba pomagati bogatima”. Je li to točna interpretacija?

Novalić: Nije točna i navikao sam već na to da se moje izjave pogrešno i izvankontekstualno interpretiraju, ali sve je to u roku službe. Moj stav je da ne možemo subvencije davati svima.

Kada sam o tom govorio, rekao sam da se javni novac ne može trošiti da bi se smanjila cijena proizvoda koji potom mogu kupiti po nižoj cijeni i bogati i siromašni. Jer, šta ste postigli ukoliko koristite porezne prihode da i onima dobrog imovnog stanja olakšate kupovinu kruha i goriva? To onda nije pravedeno društvo.

Ja sam, s druge strane, više za to da se iskoriste porezni prihodi da bi direktnim transferima dali novac onima kojima je on najviše potreban. Dakle, kroz modele intervencije prema najugroženijim. To je ekonomski efikasniji i pravedniji način. 

Fena: Šta činite da biste spriječili pad privrede u Federaciji?

Novalić: Učinilo smo već mnogo, a trenutno analiziramo stanje i mogućnosti donošenja dodatnih mjera. Svjesni smo da jačanje potrošnje ne ide u korist usporavanju inflacije, ali to je nekonvencionalni instrument očuvanja životnog standarda. Treba znati da smo mi za dugoročni razvoj naše ekonomije, u ovogodišnjem federalnom proračunu izdvojili značajna sredstva od 229 milijuna KM za izgradnju putne infrastrukture.

Da bi spriječili pad našeg gospodarstva mi zbog toga ulažemo toliko u infrastrukturu, jer ona ima najveći multiplikativni efekat. U kontinuitetu razvijamo programe i zakonska rješenja koja imaju za cilj jačanje naše privrede. Sjetite se samo novčane podrške tokom pandemije, a početkom ove godine isplatili smo 60 milijuna KM kao podršku skoro 25.000 obrtnika. U travnju smo izdvojili 45 milijuna za program zapošljavanja te 16 milijuna za startupe.

Fena: Šta smatrate dosadašnjim najboljim rezultatima ove Vlade Federacije?

Novalić: Naše vođenje javnih financija je domaćinsko. Posebno veliki rezultat smo postigli na dosadašnja četiri polja reforme: radnom, braniteljskom, mirovinskom i socijalnom. Ponosan sam na programe i projekte koji su od životne važnosti za naše umirovljenike, branitelje, obitelji s djecom, roditelje njegovatelje, pronatalitetnu politiku.

Iako smo imali dvije godine pandemije, porezni prihodi su rasli i danas smo bogatiji za više od 7 milijardi KM. Na početku našeg mandata 2015. godine, BDP je bio 17,83 milijarde, a sada prelazi 25 milijardi KM. Izvoz je godišnje u vrijeme bivše Vlade rastao 250 milijuna KM – a naš izvoz u prosjeku je 500 milijuna KM godišnje. Dakle, dvostruko.

Za Federaciju je 2021. bila najuspješnija kada su u pitanju bruto domaći proizvod, izvoz i javni prihodi. Navest ću još samo nekoliko primjera.

Kada smo došli, kasnile su mirovine, kasnili su poticaji za poljoprivredu, postojali su ogromni dugovi za Autoceste. Sve smo to uspjeli sanirati, vratiti i ustabiliti isplate i investicije.

Otkako je počeo naš mandat 2015. pa do prošle godine iz proračuna FBiH za poticaje u poljoprivredi izdvojeno je ukupno 531,5 milijuna KM.

U periodu 2015- 2019. iznos investicija Javnog preduzeća Ceste FBiH iznosio je 145,5 milijuna KM, a za 2020. i 2021. predviđen je iznos od 483 milijuna KM investicija. U periodu 2015-2022. vrijednost izgrađenih puteva, objekata, dionica autoputeva, koji su JP Autoceste FBiH povećana je za 1,416 milijardi KM ili 85 posto.

Dodatno i ove godine smo iz federalnog proračuna izdvojili 239 milijuna KM za županije, općine i gradove. To činimo već treću godinu zaredom.

Federacija je tijekom pandemije ponijela najviši teret, što je očekivano jer smo najjači. Gospodarstvu FBiH i nižim razinama vlasti iz proračuna Federacije kroz zakone i uredbe transferirano je ukupno 826,5 milijuna KM. Sa ovih 239 milijuna ove godine, to je za trogodišnje razdoblje iznos veći od milijardu.

Kao dodatni oblik asistencije privredi Razvojnoj banci FBiH, u svrhu uspostavljanja garantnog fonda kreditnog potencijala od milijardu KM, Vlada FBiH je transferirala 100 milijuna KM.

Sretan sam da su naši napori u pandemiji prepoznati i pohvaljeni čak i u posljednjem izvješću Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), gdje je navedeno da su sve mjere koje smo poduzimali bile u potpunosti usklađene sa mjerama koje su poduzimale zemlje članice G20.

Na stabilizaciji radimo i dalje, konstantno, osiguravajući direktne podrške građanima iz proračuna, povećanje plaća, mirovina, naknada braniteljskim i socijalnim kategorijama. Istina je da porezni prihodi rastu. To ujedno znači da se naša ekonomija oporavlja i raste. Činimo sve da taj novac vratimo gospodarstvu i građanima.

Fena: Kako se taj novac dijeli građanima?

Novalić: Usporedbe radi, kada se govori o višku javnih prihoda i percepciji da država samo ubire poreze, a da se ne zna gdje oni idu, prihodi od neizravnih poreza su na razini Bosne i Hercegovine u prvih pet mjeseci porasli za 740 milijuna KM.

Federaciji BiH, dakle našoj centralnoj vladi bez županija i općina, od tog iznosa je pripala sedmina, ili nešto više od 100 milijuna. Upravo toliko ćemo, naprimjer, iz federalnog proračuna davati godišnje za dječji dodatak. To je način na koji mi građanima vraćamo novac, posebno onima kojima je najviše potreban.

Naše osnovno opredjeljenje je da svi naši građani moraju imati jednaka prava bez obzira u kojoj županiji žive. Uvećali smo braniteljske naknade za što od ove godine izdvajamo dodatnih 50 milijuna KM godišnje. Udvostručili smo proračun za naše poljoprivrednike. Udvostručili smo podršku povratnicima.

Kroz novi zakon o materijalnoj podršci obiteljima s djecom, slabijeg imovinskog stanja, uvodimo dječiji dodatak od 103 KM mjesečno do 18. godine, što je tri puta više od dosadašnjeg prosjeka.

Ujednačili smo prava sve djece, jer smo prepoznali diskriminaciju s obzirom na to da nisu sve županije isplaćivale ovu naknadu. 

Donijeli smo Zakon o roditeljima njegovateljima. Iako je, nažalost, bilo određenih kašnjenja u početku njegove provedbe, sretni smo da su konačno počela da se izdaju prva rješenja za roditelje koji moraju isključivo da brinu o svojoj djeci.

Sretan sam zbog tih majki i očeva koji će moći da njeguju svoje članove obitelji s invaliditetom, a da će pri tome imati mjesečne naknade i pravo na doprinose za PIO i zdravstveno osiguranje.

Isto je i sa Zakonom o biomedicinski potpomognutoj oplodnji gdje parovi nisu imali jednaka prava jer su županije to različito uređivale. Sada će svi parovi u FBiH pod jednakim uvjetima imati pravo na liječenje BMPO-om na teret proračuna Federacije. Za te mjere pronatalitetne politike ćemo izdvajati 10 milijuna maraka godišnje. Dakle, više od 200 milijuna KM u godini dajemo samo za socijalno pravedne i programe zapošljavanja kojima ublažavamo posljedice poskupljenja.Također, uredili smo naknade za porodilje, koje su se isplaćivale različito od županija do županija ili se nisu nikako isplaćivale. Županijama smo dakle oslobodili sredstva da mogu povećati naknade porodiljama.

Fena: Što je s umirovljenicima?

Novalić: Kada smo 2015. godine došli zatekli smo dugovanja u Fondu tolika da su isplate mirovina značajno kasnile. Danas je sve drugačije. U okviru naše reformske agende mi smo, među ostalim, napravili već ogromne pomake tako što smo reformirali Zakon o radu i Zakon o PIO. Novi Zakon o PIO kojeg su umirovljenici čekali 20 godina konačno je postavio pravedan bodovni sustav. Zahvaljujući stanju naše ekonomije i Zakonu o PIO-u, u svibnju su isplaćene uvećane mirovine, a na to dolazi sad u lipnju i naredno povećanje, što će ukupno biti 11 posto za ovu godinu. Naprimjer, umirovljenik koji je početkom ove godine primao prosječnu samostalnu mirovinu će od lipnja ove godine primati za 54 KM veću. Razmišljamo i o dodatnim mjerama kako da u ovoj godini još više pomognemo umirovljenicima

Fena: A što činite za mlade?

Novalić: Za mlade se iz federalnog proračuna kanalizira novac iz više izvora. Radimo to putem više ministarstava, programa i projekata. Žao mi je što nemamo ministarstvo za mlade da to radimo sve na jednom mjestu. Mladi iz federalnog proračuna konzumiraju najviše novac iz resora sporta, kulture, obrazovanja. Ove godine povećali smo proračune federalnih ministarstava kulture i sporta te obrazovanja i znanosti za nešto više od 10 milijuna KM. Oni u ovoj godini zajedno iznose oko 28 milijuna KM. Trenutno, putem Ministarstva financija izdvajamo 15 milijuna KM iz federalnog proračuna, a još 15 milijuna osigurava Union banka za povoljne stambene kredite mladima. To je 30 milijuna KM za stanove za mlade koji od 10. lipnja ove godine mogu aplicirati za ove stambene kredite, a koje već petu godinu zaredom subvencionira Vlada Federacije. Za mlade je namijenjen svakako i Zakon o biomedicinski potpomognutoj oplodnji za koji će se izdvajati 10 milijuna KM godišnje. Od 61 milijun KM za dva programa pomoći pri zapošljavanju i samozapošljavanju koje dajemo tijekom ove godine kompanijama sufinanciramo zapošljavanje novih radnika u iznosu od 45 milijuna, a za samozapošljavanje smo osigurali 16 milijuna.

Fena:Kakva je sudbina donošenja fiskalnih zakona?

Novalić: Nadam se da će ih Federalni parlament uskoro konačno usvojiti, jer naš plan ekonomskih reformi na donošenju zakona o porezu na dohodak i doprinosima usko je vezan uz opredjeljenje Vlade Federacije za izgradnju socijalno pravednog društva. Kroz inkluzivan proces sa socijalnim partnerima, sinidikatima, poslodavcima, stručnjacima, dogovaramo zakon o minimalnom primanju. Želimo porast minimalnih plaća, ali da obaveze ne budu veće, nego da se uz dogovor sa socijalnim partenerima poveća plaća, a obveze ostanu iste. Ekonomisti razumiju potrebu rasterećenja troškova plata i stvaranja prostora za njihovo povećanje. To je svugdje u svijetu trend i mi ćemo morati to pratiti.

Meni bi najlakše bilo reći - hajde da neoporezivi dio plaće bude 1.500 KM, a ne 800 KM. Kada je u pitanju neoporezivi dio plaće, važno je razumjeti i da se ovdje radi o porezu na dohodak koji predstavlja isključivi prihod županija i lokalnih zajednica i da razina Federacije nema ništa od toga.

Podsjetit ću da naš prijedlog zakona o porezu na dohodak predviđa da će više od 90 posto radnika u Federaciji BiH plaćati manji porez. Na primanja do 800 KM se neće naplaćivati porez i najmanje polovina radnika u Federaciji BiH neće plaćati ništa poreza na dohodak.

Predloženi novi zakon o doprinosima snižava bruto opterećenje na plaću s 41,5 na 32,5 posto i stvara pretpostavke za rast plaća u privatnom sektoru. Novi doprinosi rasterećuju gospodarstvo i donose veće mirovine, a što je svakako jedan od naših narednih ciljeva kako bismo nakon sadašnjeg povećanja od 11 posto išli i na dodatna, a kako bismo našim umirovljenicima što više omogućili da lakše podnesu posljedice poskupljenja. Procijenili smo i da će godišnje rasterećenje gospodarstva biti oko 400 milijuna maraka, što će stvoriti prostor za nove investicije, radna mjesta i realni rast plata, a što je suština i namjera donošenja ovih novih zakona.

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.